Slušaj vest

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta naveo je danas da je odluka suda u Zadru koji je umetnicu Svetlanu Spajić proglasio krivom zbog objave pesme "Oj Krajino, moja mila mati", još jedan od pokazatelja da je Hrvatska "šovinistička država" u kojoj dominira, kako ocenjuje, antisrpska atmosfera i mržnja prema svemu što je srpsko.

Kako je saopšteno, Linta je istakao da Hrvatska nikada neće uspeti da zabrani "upotrebu reči Krajina" i pored, kako kaže, "planskog i smišljenog progona, hapšenja, zatvorskih i novčanih kazni i šikaniranja i ugnjetavanja krajiških Srba".

"Jedan od brojnih primera drastičnog kršenja ljudskih prava Srba jeste slučaj poznate tradicionalne umetnice Svetlane Spajić koja je nedavno proglašena krivom pred sudom u Zadru zbog objave pesme 'Oj Krajino, moja mila mati' koja se izvodila još u 19. veku, kao i neprijavljenog boravka u Hrvatskoj", istakao je Linta.

Ukazao je da je hrvatska policija pronašla da je Svetlana Spajić 6.marta 2024. godine na društvenim mrežama objavila oko minut dug snimak na kojem peva pomenutu tradicionalnu pesmu.

Screenshot 2026-08-19 140227.png
Svetlana Spajić Foto: Printscreen

"Sud u Zadru je u skandaloznoj, apsurdnoj i anticivilizacijskoj presudi ocenio da u današnjoj Hrvatskoj reč Krajina tobože ima negativno i uznemirujuće značenje", dodao je Linta.

Kako je naveo, Krajina je, zajedno da Srpskom pravoslavnom crkvom, bila institucija koja je spasila srpski narod od 15. do 19. veka koji je tada živeo pod turskom, austrijskom i mletačkom vlašću.

Naglasio je da Krajina čuvala slobodu i srpska predanja u vekovima tuđinske vlasti.

"Krajišnici su bili slobodni ljudi oslobođeni nameta i poreza. Svoju slobodu su plaćali krvlju jer su u zamenu bili obavezni da vrše vojničku službu. Krajina je među najvažnijim simbolima srpskog naroda.

Ona nas podseća na vekovne seobe, ugnjetavanje, prisilnu asimilaciju, genocid u NDH, progon i stradanje devedesetih godina prošlog veka, ali i na herojstvo i junaštvo Krajišnika i ponosno čuvanje svog nacionalnog, verskog i kultunog identiteta", istakao je Linta.

Kurir.rs