Više od 3.500 tinejdžerki u Srbiji postale majke, rađaju i deca mlađa od 15 godina: Doktori upozoravaju na opasnost od koje strepi svaki roditelj!
- Za dve godine u Srbiji se porodilo 3.508 tinejdžerki od 15 do 19 godina, a majke su postale i 31 devojčica mlađa od 15 godina.
- Prekinuto je 826 trudnoća kod devojaka od 15 do 19 godina, dok je 16 prekida zabeleženo kod devojčica mlađih od 15 godina.
Čak 3.508 tinejdžerki uzrasta od 15 do 19 godina porodilo se u Srbiji za samo dve godine, a među njima čak 31 devojčica mlađa od 15 godina! Crna statistika pokazuje i da je 826 devojaka i devojčica od 15 do 19 godina prekinulo trudnoću, dok je 16 njih bilo mlađe od 15 godina!
Stručnjaci upozoravaju za Kurir da deca sve ranije stupaju u seksualne odnose, a da nisu nedovoljno svesna rizika i posledica koje takve odluke mogu da donesu.
Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" dostavljenim Kuriru, tokom 2023. godine zabeleženo je 1.819 porođaja kod devojaka uzrasta od 15 do 19 godina, dok je 2024. taj broj iznosio 1.689.
Istovremeno, u 2023. porodilo se 15 devojčica mlađih od 15 godina, a naredne godine još 16, što čini ukupno 31 porođaj kod devojčica tog uzrasta za dve godine.
Kada je reč o prekidima trudnoće, među devojkama od 15 do 19 godina tokom 2023. zabeležena su 374 prekida trudnoće, da bi taj broj 2024. porastao na 452.
Ni najmlađe nisu pošteđene ove teške procedure. U 2023. registrovano je sedam prekida trudnoće kod devojčica mlađih od 15 godina, dok ih je u 2024. bilo još devet, odnosno ukupno 16 za dve godine.
Biološka zrelost
Ginekolog dr Zoran Savić kaže za Kurir da devojčice danas ranije dobijaju menstruaciju, ali da ranije biološko sazrevanje nikako ne znači i emocionalnu zrelost, a posebno ne spremnost za majčinstvo.
- Devojčice su ranije dobijale prvi ciklus oko 13 godina, a sada to ide i čak na 11 do 12 godina, međutim, to ne govori o njihovoj zrelosti. S druge strane, sve više je mladih koji rano stupaju u seksualne odnose, pa se to dešava čak i u osnovnoj školi - upozorava dr Savić.
On navodi da u pojedinim delovima Srbije još postoje kulturološki obrasci ranog stupanja u brak, ali naglašava da je kod mladih trudnoća češće povezana sa preranim i nezaštićenim seksualnim odnosima.
- Medicinska struka nikako ne preporučuje rano ostajanje u drugom stanju, dok osoba potpuno fizički ne sazri. Rizik postoji od ranih spontanih prekida trudnoće, a kada se trudnoća iznese, postoji i rizik od samog porođaja. S druge strane, tu je i emocionalna nezrelost, jer te osobe još uvek nisu stabilne da bi mogle da vode računa o potomstvu - objašnjava dr Savić posebno upozoravajući na posledice prekida trudnoće kod tako mladih devojaka.
Trajne posledice
- Svaki prekid trudnoće, izveden i pod najpovoljnijim uslovima, ostavlja trajne posledice prvenstveno na psihu žene, a može ostaviti i fizičke posledice. Česta komplikacija prekida trudnoće, pored infekcije, može da bude kasniji sterilitet - upozorava dr Savić, koji smatra da bi edukacija o zaštiti od neželjene trudnoće i polno prenosivim bolestima morala da bude deo vaspitanja i u porodici i u školi, i to od najranijeg uzrasta.
Školski psiholog Jelena Kenić ističe da devojčice u tom uzrastu nisu spremne za ulogu majke, kao i da velika količina dostupnih informacija kod mladih može stvoriti lažan osećaj zrelosti.
Crna statistika
- 3.508 devojaka uzrasta od 15 do 19 godina porodilo se za dve godine
- 31 devojčica mlađa od 15 godina postala je majka za dve godine
- 826 prekida trudnoće bilo je kod devojaka uzrasta 15-19 godina
- 16 prekida trudnoće bilo je kod devojčica mlađih od 15
- Mladi su danas dosta informisani o mnogim stvarima, ali to ne znači i da su dovoljno zreli i da su stekli prave mentalne, fizičke i socijalne kapacitete. Rana trudnoća devojčicu stavlja u izuzetno tešku životnu situaciju koja trajno menja njen život. Ona je i sama u tom uzrastu zavisna od nekog, ona je i sama dete o kome se neko brine. To komplikuje njeno školovanje i kasnije zapošljavanje - objašnjava psiholog i dodaje da rana trudnoća ne mora nužno da znači i prekid školovanja i odustajanje od budućnosti, ali je za nastavak obrazovanja i osamostaljivanje neophodna snažna podrška porodice i institucija.
- Nije nemoguće, naravno, uz podršku roditelja, ali sistemi podrške morali bi da budu na vrlo visokom nivou, a to najčešće nije slučaj - zaključuje Kenićeva.