Ukoliko bi Srbiju pogodio malo jači zemljotres, posledice bi bile katastrofalne zato što nam nedostaju dobra infrastruktura i logistika. To je pokazao Svetski izveštaj o riziku koji je objavilo udruženje Razvoj pomaže.Na objavljenoj karti rizika naša država je ofarbana srednje jakom nijansom roze boje. Reč je o riziku od prirodnih katastrofa koji u velikoj meri zavisi od igre prirode, ali u obzir se uzimaju i državna politika i njene posledice: kakva je infrastruktura, da li su građevine trošne i padaju i pri lakšem potresu, kako se reaguje u slučaju prirodne katastrofe...Najgori u okruženjuSrbija se po tim pitanjima nije proslavila i izdvojena je kao zemlja koja je zbog loše pripremljenosti prebačena u kategoriju veće ugroženosti - iz klase srednjeg u klasu visokog rizika. Od 171 zemlje za koju su prikupljeni podaci, Srbija je na 68. mestu. Od država regiona gore stoji jedino Albanija (40).Izuzetno smo loše pozicionirani kada je reč o saobraćajnoj infrastrukturi, pa su tako sigurni putevi, železnica, aerodromi i luke ocenjeni sa tek 20 od mogućih 100 odsto. Logistika - efikasnost carine i graničnih prelaza, te kvalitet transportne infrastrukture - ocenjeni su sa 44,1 odsto.Goran Rodić iz Građevinske komore Srbije nije iznenađen ovim podacima. On se, kaže, plaši da se srpski infrastukturni objekti - mostovi, tuneli, zgrade, putevi - ne grade uvek po svim seizmološkim propisima, što bi u slučaju veće prirodne katastrofe moglo skupo da košta. (Ne)propisna gradnja
Republički seizmološki zavodUBIĆE NAS NEPOŠTOVANJE PROPISABranko Dragičević iz Republičkog seizmološkog zavoda objašnjava da u Srbiji postoji visok nivo ugroženosti od potresa, a najugroženija je centralna Srbija, i to svilajnačka, trstenička, rudnička, lazarevačka i kopaonička oblast. Ipak, o katastrofičnim prognozama, kaže on, teško je govoriti jer sve zavisi od toga gde će se potres dogoditi.- Na primer, zemljotres koji je svojevremeno pogodio Mionicu bio je jači nego onaj u Kraljevu 2010, ali nije bilo velike štete kao u gradu na Ibru. U Kraljevu je, naime, bilo velike štete zato što se dogodio u samom centru grada. Dakle, generalno govoreći, prilikom potresa u opasnosti su stariji objekti, zatim oni koji su građeni pre donošenja propisa i prilikom čije gradnje nisu poštovani propisi, kao i objekti koji su loše održavani i loše adaptirani - navodi Dragičević.
ČinjeniceNAJVEĆI ZEMLJOTRESI U SRBIJI1893. - Svilajnac 5,8 stepeni Rihtera1921. - Vitina 5,4 stepena Rihtera1922. - Lazarevac 5,7 stepeni Rihtera1927. - Rudnik 5,9 stepeni Rihtera1980. - Kopaonik 5,3 stepena Rihtera1998. - Mionica 5,4 stepena Rihtera2002. - Gnjilane 5,1 stepen Rihtera2010. - Kraljevo 5,4 stepena Rihtera