Tako odnos između broja penzionera i zaposlenih koji redovno plaćaju poreze i doprinose, sada iznosi 1,44 , i povoljniji je u odnosu na pojedine zemlje u regionu, poput Hrvatske u kojoj je 1,17.
Odnos broja zaposlenih koji izdvajaju u PIO i penzionera pre dve godine iznosio je 1:2. , a novi Zakon o PIO fondu smanjio je broj onih koji odlaze u penziju.
Kako navode u PIO, 2014. je podneto 161,324 zahteva za starosnu penziju, dok je ta brojka 2015. iznosila 143.859, a 2016. 135, 343 zahteva.
Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti i u 2017. godini, te da će i izdavajanja iz budžeta za penzije biti manja.
Razlog za to nije samo smanjenje broja onih koji odlaze u penziju. Naime, uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje 2016. je, kažu, bila bolja u odnosu na plan te je tako fond Pio prošle godine iz budžeta povukao manje sredstava za 13, 26 milijardi dinara.
Bolji rezultat u 2016. je bio osnov, navode, za planiranje prihoda u 2017. godini. Uprkos brojkama Pio fonda koje pokazuju da se broj penzionera smanjuje i da će biti sve "jeftinije" za državu da isplaćuje penzije, u Republičkom zavodu za statistiku kažu da to ne znači da se ne očekuju problemi. Šef odseka za demografiju tog zavoda Gordana Bjelobrk upozorava da će 2021. godine, kada takozvana "bejbi bum" generacija stigne u kontigentu stanovništva starijeg od 65 godina, morati da se preduzmu konkretne mere da bi se omogućio ekonomski balans između ekonomski aktivnog i ekonomski neaktivnog stanovništva.
U "bejbi bum" generaciju, poznatu kao generaciju u kojoj je rođen do tada nezapamćen broj dece, spadaju ljudi rođeni neposredno posle Drugog svetskog rata, između 1947. i 1957. godine, i oni su, rekla je Bjelobrk, 2008. počeli da ulaze u kontigent stanovništva iznad 65 godina.
Do 2021. će, objašnjava, cela ta generacija imati više od 65 godina. S druge strane, kaže, sve je manje mladih ljudi koji bi starije stanovništvo svojim radom izdržavali.
"Smanjivaće se radni kontigent jer sve više mladih ljudi koji spada u taj radni kontigent odlazi iz zemlje, a i rađa se sve manje ljudi. Sve će to uticati na smanjenje radnog potencijala u Srbiji", rekla je Bjelobrk.
Ona je upozorila da će takvu situaciju biti teško ekonomski izdržati, te da će morati da se nađu neka konkretna rešenja.
"Ekonomski će biti jako teško to izdržavati, smanjuje nam se radni kontigent, sve su manje ulazne generacije i tad će morati da budu primenjene konkretne mere kako bi se omogućio ekonomski balans između ekonomski aktivnog i ekonomski neaktivnog stanovništva", ocenila je ona.
Iako Srbija zauzima visoko peto mesto na listi "najstarijih" zemalja u Evropi, ona ga deli sa ekonomski razvijenijim zemljama, Nemačkom, Italijom, Austrijom i Bugarskom.
Iako na prvi pogled može izgledati da najveća zemlja Balkana deli neku dobru osobinu sa jednako "starim" ali bogatijim zemljama, razlozi iz kojih je rame uz rame s njima, potpuno su različiti.
Te zemlje su "stare", kaže Bjelobrk, zato što im je očekivani starosni vek duži. Imaju razvijenu medicinu i bolji životni standard pa zato duže i žive.
U Srbiji, s druge strane, sve se manje dece rađa, i sve više mladih ljudi odlazi, pa su jedini koji ostaju - stariji.
"Oni će svoj balans između ekonomski aktivnog i neaktivnog stanovništva nadomestiti baš tim stanovništvom koje odlazi, između ostalih i iz naše zemlje. Oni imaju staro stanovništv zbog svog uspeha, a mi zbog poremećene starosne strukture koja je najveći demografski problem", zaključila je Bjelobrk.
BONUS VIDEO:
