Veličanstveni mozaik „Vaznesenje Hristovo“ na najvećoj kupoli Hrama Svetog Save na Vračaru, prečnika 32 metra i površine 1.248 kvadratnih metara, biće svečano prikazan vernicima oko 20. februara, kad će biti gotovi i radovi na osvetljenju ovog nesvakidašnjeg umetničkog poduhvata, od čije lepote zastaje dah.
Uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića ekipa Kurira bila je pod svodovima ovog velelepnog zdanja, gde nas je dočekao starešina Hrama Svetog Save, visokoprepodobni arhimandrit Stefan (Šarić).
- Na izradi mozaika radilo je više od 70 ruskih i oko 30 srpskih umetnika, koje su predvodili veliki ruski stručnjaci, akademik Nikolaj Muhin i akademik Manana Popova. Radovi na mozaiku u Rusiji trajali su oko godinu dana, a postavljanje u Hramu, iako komplikovano, ipak je brzo završeno. Ovo je najveća kupola na jednom pravoslavnom hramu u svetu i zaista predstavlja nešto posebno. Zbog specifične ruske tehnike pečenja stakla s bojom i zlatom između, ovaj mozaik će biti večan - kaže arhimandrit Stefan.
Mozaik težak više od 40 tona je dar Ruske crkve i ruskog naroda, a vredan je četiri miliona evra.
- U kupoli se uvek slika lik Hristov ili kompozicija Vaznesenja Hristovog. Hristos koji blagosilja je u obliku krsta, a četiri anđela koji drže Hrista opet predstavljaju krst, apostoli i arhangeli okolo, sve to skupa daje simboliku Vaznesenja. Na mozaiku su belom bojom ispisani tekstovi tropara i stihira Vaznesenja, koji deluju zaista prelepo. To je toliko neverovatno da čovek može samo da se pokloni toj lepoti - objašnjava arhimandrit Stefan.
Osvetljenje na kupoli biće regulisano tako da će u vreme posta i određenih praznika biti prigušeno i tamnije, a u vreme Vaskrsa zasijaće punim bojama, jačim intenzitetom.
Radovi u Hramu
MOZAIK NA APSIDI I OLTARU BIĆE GOTOV 2019.
Novac u iznosu od 10 miliona evra za pripremne radove na podlozi, za ostatak mozaika na apsidi i oltaru, kao i za peskarenje, špricovanje i malterisanje celog Hrama Svetog Save obezbedila je Vlada Srbije. Završetak mozaika na apsidi i oltaru, kao i izrada centralnog ikonostasa i dva manja sa strane i njihovo osvećenje planirani su za 2019, kad Srpska pravoslavna crkva slavi 800 godina samostalnosti.
- Nadamo se da ćemo do tada i mi Srbi shvatiti u kom pravcu treba da idemo. Ne mislim time da ulazim u neku vrstu politike nego želim dati ljudima veru da ima nade i da je naša neprestana borba potrebna - kaže arhimandrit Stefan.
Poruka arhimandrita Stefana
ISPOVEST JE NAJBITNIJA ČOVEKU
Arhimandrit Stefan vernicima poručuje da pripreme za doček Božića počinju već prvim danom posta, 28. novembra.
- U toj pripremi i očekivanju Božića bitno je da se dođe u crkvu, da se pristupi Svetoj tajni pričešća. To je nešto najveće za pravoslavnog hrišćanina. Kad postimo, treba da imamo i duhovnika da porazgovaramo, da se ispovedimo. Ispovest je Sveta tajna i predstavlja događaj koji menja sam život čoveka. Od nevaljalog se postaje dobar, od izgubljenog - bolji - kaže arhimandrit Stefan.
On naglašava da je ono što je sveto u crkvi danas zloupotrebljeno kroz razne „ispovedaonice“ u rijaliti programima.
- Ispovest je nešto što je najbitnije jednom čoveku i bilo bi dobro da se čovek koji posti sve postove posle svake nedeljne liturgije pričešćuje. Na taj način čovek se usavršava i napreduje. Sam post i molitva, bez učešća u liturgiji i pristupanja Svetim tajnama, ne predstavljaju pravoslavlje. Ima mnogo primesa, mnogo ljudi s raznim ubeđenjima, sujeverjima. Zamislite pravoslavnog vernika koji veruje u astrologiju. On nije pravoslavni vernik i ne zna suštinu svoje vere - naglašava arhimandrit Stefan.
On dodaje da su svi božićni običaji lepi i pozitivni, ali podseća da bi bio greh ako bi se neko omrsio na Badnji dan.
Slavica Tomčić - Foto: Marina Lopičić