Podneto 4.000 zahteva za restituciju, rešeno 50

Podneto 4.000 zahteva za restituciju, rešeno 50

Društvo -
Zaključno sa 2. julom podneto je 4.167 zahteva - u Beogradu 1.102, Novom Sadu 1.515, Nišu 582, a u Kragujevacu 968

BEOGRAD - Do sada je podneto više od 4.000 zahteva za restituciju, a rešeno oko 50 zahteva i doneta su rešenja kojima se vraća imovina u naturalnom obliku, rečeno je u Agenciji za restituciju.

Zaključno sa 2. julom podneto je 4.167 zahteva - u Beogradu 1.102, Novom Sadu 1.515, Nišu 582, a u Kragujevacu 968. Većina onih u Beogradu odnosi se na poslovni i stambeni prostor, i građevinsko zemljište, a u Vojvodini na poljoprivrene površine.

U predmetima za koje su nadležne područne jedinice u Nišu i Kragujevcu zahteva se povraćaj svih vrsta imovine, od poljoprivrednog i šumskog, građevinskog zemljišta, do poslovnih prostora i stambenih jedinica.

U Agenciji kažu da je broj podnetih zahteva, u prva četiri meseca od početka podnošenja, očekivan i da očekuju da se u narednom periodu iz nedelje u nedelju dinamika u podnošenju zahteva pojača.

Do sada je rešeno više od 50 zahteva i doneta su rešenja kojima se vraća imovina u naturalnom obliku, održano je i zakazano za narednih tri meseca oko 300 rasprava.

Predsednik Mreže za restituciju Mile Antić ukazao je da se rešeni slučajevi uglavnom odnose na poslovni prostor, ocenivši da će "ključni izazov" biti vraćanje poljoprivrednog, šumskog i građevinskog zemljišta.

Kako je naveo, zakonskim izmenama bi u tim slučajevima, umesto obeštećenja, trebalo omogućiti supsituciju budući da država ima 30 puta više šumskog zemljišta nego što građani i verske zajednice potražuju.

"Država ima najmanje duplo više poljoprivrednog zemljišta od onoga što se potražuje, a na teritoriji Beograda možda i 20 puta više građevisnog zemljišta u državnoj i javnoj svojini koje može biti predmet supstitucije", rekao je Antić.

On je poručio da potrebe za obeštećenjem potrebno svesti na minimum i ponovio da je neophodno popisati državnu imovinu, čiji je mali deo i predmet restitucije.

Antić je ocenio da će prihod po osnovu poreza na vraćenu imovinu imati bolji efekat na budžete lokalnih samouprava što će se, kako je rekao, videti već na primeru poslovnih prostora koji su vraćeni vlasnicima.

Predsednik Mreže za restituciju zadovoljan je dosadašnjim radom Agencije i očekuje da to telo u narednom periodu jača svoje kapacitete i funkciju, kao i da ima podršku nove vlade.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track