ĐUROVIĆ: Srbija ne sme da ostane jedina tampon zona za migrante i da bude deo tuđeg rešenja za migracije
Foto: Beta/Miloš Miškov

migrantska kriza

ĐUROVIĆ: Srbija ne sme da ostane jedina tampon zona za migrante i da bude deo tuđeg rešenja za migracije

Društvo -

Prioriteti EU u rešavanju mograntske krize su, pre svega, održavanje sporazuma između Unije i Turske o kontroli migracija, promena propisa o azilu i zaustavljanje mirgacija van granica EU,a to otvara mogućnost da Balkan i Srbija postanu "tampon zonu" za migrante, ocenjuje direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović.

Đurović, koji je juče prisustvovao skupu u Briselu na kojem je predstavljen izveštaj o azilu u zemljama EU za 2017. godinu, kaže za Tanjug da se u EU se pregovara o izmenama azilnog zakonodavstva,a sve više zemalja zagovara to da izbeglice i zahtevi za azil treba da budu podnošeni i rešavani u zemljama koje se nalaze van EU.

"Jasno je da, ako Evropa ima snage da zaustavi migracije na obodima mediteranskog basena, onda Balkan jeste opcija za stvaranje tampon zone o čemu mi govorimo već duže vreme", kaže Đurović za Tanjug.

Ali, kako napominje, Srbija nije jedina zemlja na Balkanu koju pogađa problem izbegličke krize, pa i dalje postoji neizvesnost ko će podneti najveći teret budućih izbegličkih talasa, jer sada i Bosna i Hercegovina u koju dolazi sve više ljudi i iz Srbije, ali i preko Albanije, Crne Gore, postaje nova destinacija pred ulazak u EU.

Đurović međutim upozorava da je važno da Srbija ne postane deo nečijeg drugog rešenja u oblasti upravljanja migracijama.

"Moramo da imamo aktivan, zagovarački odnos prema problemu, da ne bismo ostali jedina tampon zona".

Ukazuje da se još ne zna sa kojim zemljama se pregovara oko novih, eventualnih centara, odnosno izmeštanja ljudi na Balkanu, ali ponavlja da Srbija na neki način mora da bude uključena u to pitanje, te da veruje da će biti deo nekog novog rešenja koje će Evropa ponuditi.

"U Srbiju i dalje ulaze ljudi, svakodnevno, iz pravca Makedonije, Bugarske. Vraćaju nam ljude iz Hrvatske, Mađarske, sada i iz pravca BiH. Srbija je zemlja u kojoj svi mogu da gurnu nazad ljude i stalno cirkuliše određeni broj ljudi", ukazuje Đurović.

Kako kaže, Srbiju neće zaobići nijedan talas migracija i zato mora da ima sopstvenu politiku prema tom problemu, da jasno definiše svoje, stavove, potrebe, rešenja i želje i da njima rukovodi ".

To između ostalog znači, navodi on, da u svim razgovorima sa evropskim i regionalnim partnerima insistira na tome da se poštuju sporazumi o readmisiji, da se migranti ne gureju ilegalno preko granice...

"Kako ne bismo ostali jedina tampon zona", jasan je Đurović.

Na pitanje da li raste broj migrana u Srbiji, on napominje da je taj podatak promenjiv, ali da je u prvih pet meseci ove godine iz Turske u Grčku, samo preko kopna, ušlo više od 7.000 ljudi, što je više nego tokom cele prošle godine, što je , kaže, parametar koji ukazuju da taj problem neće može zaobići Srbiju.

(Kurir.rs/Tanjug/Foto: Beta/Miloš Miškov)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track