Jedini način da Srbija spreči odlazak iz zemlje lekara, inženjera, građevinaca, vozača i ostalih deficitarnih radnika jeste da im se znatno povećaju plate, saglasni su predstavnici radnika i poslodavaca. Oni, međutim, strahuju da će do toga doći tek kada država i privrednici na to budu primorani, odnosno kada im stručnjaci i majstori odu, pa njihove poslove zaista neće imati ko da obavi.
- Kvalitetne radnike možete zadržati samo većom platom. To su dobro shvatile zemlje istočnog bloka - Mađarska, Rumunija i Bugarska, koje su nakon masovnih odlazaka stručnjaka drastično im povećale zarade. Da je postojala druga mera, sigurno bi je oni već primenili - kaže za Kurir Zoran Mihajlović, potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije.
Naime, izveštaji iz okruženja govore da u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Rumuniji i Bugarskoj plate napreduju po stopama od osam do 15 odsto godišnje, dok su, recimo, u Rumuniji samo prošle godine plate medicinskog osoblja, nastavnika i profesora skočile oko 30 odsto, a građevinskih radnika za čak 40 odsto.
Mihajlović podseća da su ista zanimanja deficitarna i u Srbiji, ali da u poređenju sa pomenutim zemljama, naša ima tri puta veću stopu nezaposlenosti, a prosečne plate rastu oko 3,5 odsto godišnje, mada imamo približno isti rast BDP.
- Prioritet je da država povećava plate u deficitarnim sektorima, a to bi, poslednično, uticalo i na rast zarada u privatnom sektoru. Plašim se da će to da se desi tek kada iz zemlje odu svi koji vrede - kategoričan je Mihajlović.
Ranka Savić iz Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata upozorava da je problem urgentan jer već za godinu dana neće imati ko da nas leči ili vozi ako se stanje sa platama ne promeni.
- Podizanje samo minimalne plate neće zadržati visokoobrazovani kadar, dok je za rast prosečnih zarada neophodno uvođenje progresivnog oporezivanja zarada, ali i promene klime na tržištu zapošljavanja, gde sada vladaju partokratija i nepotizam umesto stručnosti i profesionalizma - smatra Savićeva.
Srđan Drobnjaković, direktor Unije poslodavaca Srbije, ističe da su i privrednici svesni problema odlaska radnika i da im, koliko mogu, podižu plate, ali da im je za ozbiljnija povećanja neophodna pomoć države:
- Svi poslodavci bi odmah pristali i na podizanje minimalnih plata na nivo potrošačke korpe od 46.000 dinara pod uslovom da država smanji poreze i doprinose na zarade za 20 odsto.
ZORAN ĐORĐEVIĆ CILJ JE DA MINIMALAC STIGNE MINIMALNU KORPU
Ministar za rad Zoran Đorđević izjavio je da će glavni zadatak aktuelne vlade biti da se cena minimalne potrošačke korpe izjednači za minimalnom cenom rada i dodao da standard radnika u Srbiji možda nije visok, ali da je znatno viši nego što je bio ranije. - Kada su u pitanju plate, biće i tu povećanja u skladu sa mogućnostima. Neto dobit (države) ide u investicije i povećanja plata i penzija - rekao je on i dodao da je Vlada svesna problema odlaska kvalifikovanih kadrova u inostranstvo i da to nije samo pitanje novca već i brige države i kvaliteta društvenog života, zbog čega je potrebno da se poboljšaju perspektiva i sigurnost posla.
PRVOMAJSKI PROTEST RADNIKA NEĆEMO DA BUDEMO JEFTINA RADNA SNAGA
Savez samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjeni granski sindikati Nezavisnost obeležili su Međunarodni praznik rada protestom na Trgu Nikola Pašića, gde je pročitan proglas "Veće plate za opstanak i ostanak". U proglasu je ove godine poseban akcenat stavljen na mlade i zatraženo da se mladima obezbedi posao, kao i da funkcioniše tržište rada. Takođe, radnici traže i veće plate, bolje uslove rada, da ne rade na crno ni preko posredničkih agencija i da imaju pravo da se učlane u sindikat. Jedan od zahteva sindikalnih organizacija je da se prestane sa promovisanjem Srbije kao zemlje jeftine radne snage.
STOPA NEZAPOSLENOSTI Država stopa Srbija 12,9% Bugarska 4,6% Rumunija 3,8% Mađarska 3,4% Poljska 3,4%
MINIMALNA PLATA Srbija 232 evra Bugarska 286 evra Rumunija 446 evra Mađarska 464 evra Poljska 523 evra Češka 518 evra
(Kurir/Sanja Đorđević)