MILAN KRKOBABIĆ, MINISTAR ZADUŽEN ZA REGIONALNI RAZVOJ: Ustupićemo zemlju mladima da ostanu na selu
Foto: Marina Loipičić

Intervju

MILAN KRKOBABIĆ, MINISTAR ZADUŽEN ZA REGIONALNI RAZVOJ: Ustupićemo zemlju mladima da ostanu na selu

Društvo -

Mere Državnu zemlju dobiće svi oni koji žele da se bave savremenom poljoprivrednom proizvodnjom, a radimo i na merama poput ukidanja PDV, poreza i doprinosa za proizvođače u ruralnim područjima, kao i na osnivanju garantnog fonda iz koga će se proizvođačima isplaćivati razlika između tržišne i garantovane otkupne cene proizvoda

Tim profesionalaca radi na pripremi mera za oživljavanje srpskog sela i očekujemo da će već početkom sledeće godine biti raspisan javni poziv za besplatno ustupanje državnog zemljišta na korišćenje ljudima mlađim od 40 godina koji žele da se bave poljoprivredom, kaže u intervjuu za Kurir Milan Krkobabić, ministar zadužen za regionalni razvoj u Vladi Srbije.

Da li je tačno da će država poklanjati do 50 hektara državnog zemljišta mladima koji žele da se vrate na selo?

- Ne radi se o poklanjanju zemljišta nego o ustupanju na korišćenje. Mi zemlju ne poklanjamo i protivimo se prodaji državnog zemljišta, ali zato možemo da ga ustupimo mladim poljoprivrednicima i drugim mladim ljudima u Srbiji koji žele da se bave ratarstvom, povrtlarstvom, stočarstvom i uopšte poljoprivredom.

Na koliko godina bi onda država ustupala to zemljište mladim ljudima?

- Ustupamo im ga trajno, a to trajno znači dok god ga privode kulturi i nameni, i to na način kako to budu propisale stručne poljoprivredne službe, instituti, akademijski Odbor za selo, da ga obrađuju na najsavremeniji način. Dok god to žele, ono im stoji na raspolaganju, pa čak i da njihovi naslednici nastave to da rade. Ali nikako ne stiču pravo vlasništva.

Hoće li ti ljudi imati garanciju da im to zemljište u koje ulože mnogo novca jednog dana neće biti oduzeto?

- Biće doneta odluka da im se zemljište ustupa pod određenim opštepoznatim uslovima. Ovde nije bitno ko je na vlasti, ovo bi trebalo da bude opštedruštveni konsenzus da je državno zemljište neprikosnoven resurs države Srbije i da mladi ljudi imaju pravo da ga koriste ako žele da ga upotrebljavaju na najbolji način.

foto: Marina Lopičić

Ko će sve moći da dobije besplatno zemljište, o kakvom zemljištu se radi i koliko će moći da ga dobiju?

- Radi se o preko 200.000 hektara različitog državnog zemljišta koje nije pod zakupom, koje će biti popisano, razvrstano prema kategoriji zemljišta i rejonima. Zavisno od raspoloživog zemljišta i od interesovanja tih ljudi, vršićemo podelu, negde će to biti tri hektara, negde pet, negde 10 hektara. U zavisnosti od rejona gde se zemljište nalazi, od opštine do opštine, videćemo interesovanje mladih poljoprivrednika ili mladih ljudi koji žive u gradu ali žele da se bave poljoprivredom. Hajde da se ugledamo na slovenački model, koji stimuliše mlade iz gradova da odu na selo i da se bave poljoprivredom i kojima daju po 46.000 evra. Mi hoćemo da mladi ljudi koji već rade sa dedovima i očevima imaju motiv da tu i ostanu tako što će i sami dobiti zemlju da obrađuju.

Da li će država onima koji dođu iz grada i počnu od nule finansijski pomoći da kupe mehanizaciju i privedu zemljište nameni?

- Dobiće bazično zemljište, koje ga neće koštati ništa, imaće obavezu da zemlju obrađuje na pravi način, dobiće sve podsticaje koje daje Ministarstvo poljoprivrede, kao i da se udruže u zadruge koje stimulišemo na poseban način. Davaćemo podsticajne namenske kredite za kupovinu opreme, višegodišnjih zasada, osnovnog stada sa izuzetno povoljnim kamatama, ali i rokovima koji su prilagodljivi sezonskom tipu proizvodnje. Ne možete tražiti od nekoga da počne da plaća nešto za voćnjak koji tek treće godine počne da rađa, i o tome ćemo voditi računa.

Kada se može očekivati da počne podela tog zemljišta mladim ljudima?

- Početkom iduće godine. Krećemo u intenzivne pripreme u skladu sa stavom koji je definisao predsednik Republike Aleksandar Vučić, a to je zaustavljanje daljeg propadanja sela Srbije. Sredstava će biti, ali posao oko svega toga moramo valjano da uradimo.

Ukidanje PDV i formiranje garantnog fonda

Osim podele zemljišta, koje će još mere biti preduzete za oživljavanje srpskog sela?

- Tim razmišlja o smanjenju ili potpunom ukidanju PDV za one koji se bave poljoprivredom u rubnim i brdskoplaninskim područjima i svih ostalih taksi i nameta. Ići ćemo i s predlogom da se formira garantni fond iz kog će poljoprivrednicima biti nadoknađivana razlika između trenutne tržišne cene i one koja će im biti garantovana kako bi im račun bio čist, a oni bili zainteresovani da i dalje rade.

Osnovano 446 novih zadruga

Koliko zadruge doprinose razvoju sela?

- Pre dve i po godine bilo je 1.100 aktivnih zadruga, od kojih se godišnje gasilo oko 100, ali su srpski domaćini poverovali u ovu ideju i formirano je neverovatnih 446 novih zadruga, od toga smo finansijski pomogli svega 92. Novoformirane zadruge dobijaju do 7,5 miliona dinara, a postojeće do 15 miliona dinara. Za nepunih mesec dana očekujemo novi konkurs za zadruge, na kome će širom Srbije oko 60 zadruga dobiti sredstva. Mali posed zahteva udruživanje. Kad se udruži pet ili više domaćina, imaju šansu da budu robni proizvođači, da smanje troškove proizvodnje i da taj proizvod usmere na pijacu.

Partnerstvo zadruga i kompanija

Stočari se ovih dana žale da je potpuno stao otkup junadi, jagnjadi i prasića i da ne znaju šta s njima da rade. Ako je to tako, kakvu motivaciju mogu da imaju mladi ljudi da se vrate na selo?

- Uskoro ćemo pozvati sve ljude iz NVO sektora koji se bave razvojem sela, a i naše najveće kompanije u prerađivačkoj sferi, trgovinske lance i izoznivke, pa ćemo dobiti prave partnere jakih domaćih, dobro pozicioniranih kompanija na jednoj strani i zadruga koje ujedinjuje proizvođače na drugoj strani. To je simbioza koja može da da rezultate. Imamo proizvođače i kompanije koje mogu to da proizvedu. Hoćemo kompanije koje se bave preradom mesa i trgovinske lance i kompanije koje to mogu da izvezu.

I sada imamo sve te kompanije, pa stalno imamo probleme sa otkupom.

- To nam je izazov i hoćemo da uspostavimo red između primarne proizvodnje organizovane kroz zadruge i kompanija koje se bave otkupom. Iz neuređenog stanja hoćemo da uđemo u stanje partnerstva. Naravno, i te kompanije ćemo dovesti u poziciju da imaju ekonomski interes da se bave time. Kompanija ne može da otkupi 20 ili 50 litara mleka negde u brdu, ali ako njih 10 imaju organizovanu proizvodnju, onda će oni doći da to otkupe.

Kurir.rs/Slavica Tomčić

Foto:Marina Lopičić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track