DANAS JE VELIKI PRAZNIK I CRVENO SLOVO: Slavimo Malu Gospojinu, a na današnji dan se ne pere veš, ne posprema po kući niti išta radi rukama! Ne valja započinjati nikakav posao, a kakav dan nam danas bude, takva će nam biti i ZIMA! (FOTO)
Foto: Freska Studenica

dan kada se širom srbije održavaju mnogi vašari

DANAS JE VELIKI PRAZNIK I CRVENO SLOVO: Slavimo Malu Gospojinu, a na današnji dan se ne pere veš, ne posprema po kući niti išta radi rukama! Ne valja započinjati nikakav posao, a kakav dan nam danas bude, takva će nam biti i ZIMA! (FOTO)

Društvo -

BEOGRAD - Srpska pravoslavna crkva i vernici danas 21. septembra obeležavaju veliki praznik koji je u kalendaru obeležen crvenim slovom - rođenje presvete Bogorodice. Ovaj praznik se u narodu naziva i Mala Gospojina.

Ovaj dan ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obeleženih crvenim slovom.

Dar boga starima Joakimu i Ani nije bila samo ćerka u poznim godinama, već i Bogomajka - Marija je rođena u Nazaretu u porodici oca iz plemena Davida i majke iz roda Aronovog. Po ocu je, dakle, njeno poreklo carsko a po majci arhijerejsko.

Već u trećoj godini, Marija je odvedena u hram Jerusalemski, a od sedme je živela u atmosferi bogosluženja, uz molitvu, ručni rad i čitanje Svetog pisma.

Sa 15 godina primila je blagu vest od arhanđela Gavrila da će roditi sina Božijeg, a na četrdeseti dan po rođenju Hristovog odnela ga je u hram. Trideset godina koje opisuju jevanđelja, Marija je provela u Nazaretu, a Isusa je pratila na putu do raspeća.

Posle njegovog vaznesenja, živela je još 24 godine, lečila bolesne, pomagala sirotinji i udovicama. Prema predanju, kada je položena u grob, postala je nevidljiva.

foto: Printscreen

Najveći srpski srednjovekovni zadužbinar kralj Milutin posvetio je Bogorodičinim roditeljima crkvu u kompleksu studeničkog manastira. Poznatija kao Kraljeva crkva izdvaja se izuzetnom lepotom živopisa. U ovom manastiru je i osnivač loze Nemanjića Stefan Nemanja Bogorodici posvetio crkvu koju narod naziva Majkom svih crkava u Srbiji.

Običaji i verovanja na Malu Gospojinu

U narodu se ovaj praznik svečari i uz živopisne običaje, posebno posvećene rađanju. Neke porodice više dana provode u prazničnom raspoloženju i u svečanom ruhu iako ne slave i ne idu na slavu, posebno u krajevima gde se održavaju malogospojinski vašari.

Žene na ovaj dan ne bi trebalo da spremaju kuću, peru veš i obavljaju druge slične poslove. Postoji verovanje da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se rade rukama. Na Malu Gospojinu navodno nije dobro ni započinjati nikakve nove poslove, već to treba odložiti za neki od narednih dana.

Veruje se da kada je o prazniku vedro da će nam se sunce smešiti i tokom jeseni, ali i zime.

(Kurir.rs/Wikipedia)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track