KLIMATSKE PROMENE SE NE DEŠAVAJU NEKOM DRUGOM: Nemanja Milović i Vladimir Đurđević u Usijanju dana  (KURIR TELEVIZIJA)
Foto: Prinskrin

gloBalno zagrevanje

KLIMATSKE PROMENE SE NE DEŠAVAJU NEKOM DRUGOM: Nemanja Milović i Vladimir Đurđević u Usijanju dana (KURIR TELEVIZIJA)

Društvo -

Klimatske promene nisu nešto što se dešava nekom drugom, o čemu razmišljamo samo kada gledamo topljenje glečera na Grenlandu, ili dok gore Sibir i Amazonija.

foto: Prinskrin

Globalno zagrevanje se dešava svima nama i itekako se odražava na Srbiju. O tome kakve posledice trpimo i šta se zapravo sa svetom dešava u emisiji Usijanje dana govore Nemanja Miloviću, urednik sajta "klima101" i prof. dr Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

- Klimatske promene su svačji problem. Slike sa Grenlanda su dramatične, a kada pogledamo šta se dešava u našoj zemlju, isto se dešava. Pogađaju nas suše, polave. Sve je to pod uticajem promene klime. Građani treba da zahtevaju od vlada da im ta tem abude važna, kaže Milović.

foto: Prinskrin

- Klimatske promene su opasne, i one su zbir svih elemenata na zemlji. Svi oni su bili u relativnoj ravnoteži, ali zadnjih 150 godina fosilna goriva utiču da je planeta toplija, zadnjih godina za 2 stepena. Bilo je potrebno desetine hiljada godina da se u prirodi promeni temperatura od 2 stepena, a sada imamo to za 100 godina. Velike promene klime ne bi postojale da je samo za 1 stepen hladnije. Planeta je "naštelovana" vrlo fino za temperaturu, a danas su promene očigledne. I mi smo ranije živeli u stabilnoj temperaturi, a sada to nemamo, i naše društvo je podešeno na normalno vreme. Ako ne rešimo problem biće stalno odstupanja, kaže Đurđević.

foto: Prinskrin

- Pariski sporazum dozvoljava da se planeta zagreje još jedan stepen, ai smatra se da je ta granica sigurna, iako će klima biti toplija. To je cilj kome globalno društvo teži, i da se smane fosilna goriva. Klima će biti agresivnija, ali ćemo se navići.

- Proizvodnja mesa je veliki udar na klimu, i treba smanjiti proizvodnju i potrošnju mesa. Treba svi mi to da uradimo, dok se ne dođe do nekih drugih načina proizvodnje. Biljke se zbune od neuobičajenih temperatura, a posle ako naiše mraz, propadnu i to učni štetu. Najsvesniji u Srbiji o klimatskim promenama su poljoprivrednici. Nivo mora nastavlja da raste, tako da postoje predeli na zemlji koji neće biti prijatni za život. UN su nedavno donele preporuku da ljudi u budućnosti mogu doboti status izbeglica zbog klime, kaže Milović.

foto: Prinskrin

- Kada gledamo padavine kod nas, ima isto kiše, ali ona obično u toku leta nje nema, suše su postale češće i jače, a sve češće puno pada za vrlo kratko vreme. A ima sve manje snega, koji je veliki rezervoar vode koji na proleće puni reke, koje odna leti imaju sve manje vode nego ranije. Što pre stanemo biće nam bolje, a ne postoji tačka u kojoj mi ne možemo ništa da uradimo. Ali možemo da uđemo u vrleo složene probleme, kaže Đurđević.

(Kurir.rs)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track