ETNOLOG BOJAN JOVANOVIĆ O TOME KAKO SE DANAS SLAVI PRVI MAJ: Ljudi su iznerverili najpre sebe, ali i ideju borbe za radnička prava
Foto: Privatna Arhiva

od demonstracija do prasetine

ETNOLOG BOJAN JOVANOVIĆ O TOME KAKO SE DANAS SLAVI PRVI MAJ: Ljudi su iznerverili najpre sebe, ali i ideju borbe za radnička prava

Društvo -

Etnolog Bojan Jovanović kaže za Kurir da je Prvi maj bio prekretnica koja je radnicima, koji su do tada bili zloupotrebljeni i poniženi, obezbedila da kolektivno poprave svoje prava i povrate dostojanstvo.

- Nažalost, danas su građani zbog raznih okolnosti, a često samo iz zadovoljenja osnovnih nagona, izneverili najpre sebe, a zatim i ideje Prvog maja kao radničkog bunta, koji su čoveka stavile na pjedestal. U tome je imalo udela i to što su komunistički i socijalistički sistemi ovaj praznik ugradile u svoju ideologiju, dok su se na Zapadu radnici i dalje borili da poboljšaju svojih uslova rada... Umesto da danas zaposleni ustanu i bore se za svoja prava, od kojih su im mnoga u međuvremenu suspendovana, da se bore za više ciljeve, oni se zadovoljavaju prasetinom i nekim životnim minimumom: dva slobodna dana, odlazak u prirodu uz hranu i piće koje će im stvoriti iluziju slobode, dok su temelji ovog praznika i uslovi rada zanemareni - kazao je Jovanović.

Međunarodni praznik rada Prvi maj, koji se već skoro vek i po, širom sveta proslavlja kao simbol borbe radnika za svoja prava i dostojanstvo, u Srbiji se poslednjih decenija pretvorio u praznik svinjetine, kobasica i ostalih specijaliteta sa roštilja! Šta više, mlađe generacije maltene ni ne znaju zbog čega proslavljaju taj dan po izletištima, odnosno šta se desilo tog 1. maja 1886. godine u američkom Čikagu, kada je na stotine hiljada nezadovoljnih radnika izašlo na ulice, od kojih su neki i poginuli...

Činjenice o Prvom maju: - Zamah prve industrijske revolucije u 19. veku obeležio je nemilosrdno izrabljivanje zaposlenih koji su radi od 12 do 18 sati dnevno, sa veoma malim nadnicama, ali i sa iskorišćavanje dečje radne snage, što je rezultiralo demonstracijama - 1. maja 1886. godine stotine hiljada američkih radnika izašlo je ulice Čikaga zahtevajući prihvatanje radnog dana od osam sati - 3. maja došlo je do masovne tuče između radnika, članova sindikata i drugih, umešala se policija, a poginulo je četvoro sindikalaca - Pobesneli zbog zločina policije, grupa anarhista pozvala je radnike da se i sami naoružaju i 4. maja učestvuju u masovnim demonstracijama na Trgu Hejmarket - Pred kraj ovih demonstracija, neidentifikovana osoba bacila je bombu koja je ubila sedmoro policajaca i preko 30 civila - Gradske i državne vlasti pohapsile su osam anarhista, optužile ih za ubistvo i pogubile petoro osoba - Od tada se svake godine demonstracijama obeležava tragični Hejmarketovski događaj kao dan Međunarodne radničke solidarnosti - Prvi maj je formalno prepoznat kao Međunarodni praznik rada na drugom kongresu Internacionale 1891. godine

(Kurir.rs/J.Pronić)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track