IMUNOLOG JANKO NIKOLIĆ ŽUGIĆ: Deca lako prođu s koronom, ali da li su pošteđena postkovida i oštećenja na srcu, plućima, mozgu...
Foto: Privatna arhiva

INTERVJU NEDELJE

IMUNOLOG JANKO NIKOLIĆ ŽUGIĆ: Deca lako prođu s koronom, ali da li su pošteđena postkovida i oštećenja na srcu, plućima, mozgu...

Društvo -

- Deca najčešće lako prolaze s koronom, ali je pitanje da li su pošteđena postkovida. Produženi efekti koronavirusa javljaju se kod zaraženih, a nevakcinisanih, u čak 25 do 70 procenata. I sad je na roditeljima da odluče hoće li da im dete bude vakcinisano ili da posle korone ostatak života provede s jednom od tih posledica. A one mogu biti prilično ozbiljne - najčešća oštećenja su na plućima i srcu, ali ima ih i na mozgu, crevima, jetri i bubrezima, kaže u intervjuu za Kurir imunolog prof. dr Janko Nikolić Žugić, šef katedre za imunologiju Univerziteta Arizona u Tusonu.

Vi ste za vakcinaciju dece starije od 12 godina, što je donja granica kod nas?

- Naravno, a posebno što još ne znamo koje sve posledice ostavlja kovid i koliko dugo. Ima ljudi koji i 15 meseci nakon bolesti ne mogu da izađu iz stana a da ne ponesu kiseonik. Oštećenja na plućima i srcu odražavaju se opštom malaksalošću i čak nesposobnošću za svakodnevni život. Povećana je fibroza, a to onda znači smanjenu sposobnost razmene kiseonika u plućima. Poremećaji u centralnom nervnom sistemu se pojavljuju kao magla u svesti, bez normalnog primanja informacija i pamćenja... Posledice po bubrege i jetru su takođe potencijalno ozbiljne.

Kod nas je samo "Fajzerova" vakcina odobrena za decu, a ona je RNK, što otvara mnoge teorije...

- To da li će oni sutra moći da imaju svoju decu nikakve veze nema s vakcinom, jer ona nema veze sa sterilitetom. Takvoj gluposti ne mogu da se načudim. Nigde nisam video da je iko i izbliza uspeo da objasni kako bi do toga zaista došlo. Molekul mRNK je sam po sebi nestabilan molekul. Do pre desetak godina, zbog ove nestabilnosti, mRNK vakcine nisu mogle biti korišćene. Tek su skorašnje tehnološke modifikacije uspele da ih stabilizuju da budu prisutne nešto duže i da proizvedu proteine koji su zapravo meta imunskog odgovora - mRNK nije infektivna i ne može da se ugradi u genom (ćelijsku DNK), a sa time ni u DNK ćelija zametne loze.

To nestabilan znači da dođe, završi posao protiv virusa i nestane?

- Tako je, apsolutno se razgradi, neće ga biti već nekoliko dana nakon ubrizgavanja - mRNK će napraviti virusne proteine koji iniciraju imunski odgovor, ali posle nekoliko dana će i oni biti razgrađeni, jedino što će do tada uspeti da indukuju imunski odgovor.

Treća doza svima ili samo nekima?

- Naučno gledano, treća doza ima smisla samo kod ugroženih kategorija, onih koji nisu uspeli da naprave dobar imunski odgovor. Za imunokompromitovane je apsolutno preporučena, tu uopšte nema dileme. To smo videli kod obolelih od raka pod citostatskom terapijom ili kod tretmana za nor. B limfocitnu leukemiju, gde osoba ima nedostatak B-limfocita i ne može da napravi antitela. Posle druge doze vakcine kod ovih osoba su obično detektabilni T-limfociti specifični za virus, koji bi trebalo da brane od njega, ali ih ima malo. A posle treće doze ovi T-limfociti specifični za SARS-CoV-2, iliti tzv. ćelije ubice, znatno rastu. Kod zdravstvenih radnika postoje strateški razlozi za treću dozu - mada jače vakcine štite većinu i od reinfekcije i od ozbiljne bolesti, infekcija ipak izbacuje iz stroja, onesposobljava zdravstveni sistem, ponovo je u pitanju karantin, briga za porodicu itd. Onima koji brinu o drugima i koji su najizloženiji teško je da rade pod strahom od bolesti i pod pritiskom da se ostane na radnom mestu i brine o pacijentima.

Janko Nikolić Žugić
foto: Privatna arhiva

Koju vakcinu savetujete kao treću dozu?

- Stručnjaci bi morali da preporuče šta bi posle čega trebalo da se primi, jer je za ljude najgora nejasnoća. Ne može to da bude ostavljeno ljudima da biraju kao da je u pitanju pijaca. Ja bih najtoplije preporučio "Fajzerovu" onima koji je nisu primili. Istraživanja pokazuju da RNK vakcine smanjuju broj obolelih za više od 80 odsto, smrtnost i teške slučajeve bolesti čak 25 puta, a efikasne su i protiv delta soja. Ključ je u tome što su po snazi najbliže infekciji jer nose samu mRNK, sličnog tipa kao što bi i virus nosio, jedino što je znatno ublažena. I onda daje imunski odgovor približan odgovoru na sam virus. Nažalost, za "astra zeneku" i "sinofarm" podaci tog tipa se ili ne skupljaju, ili su nekompletni. Kineska vakcina je u sprečavaju bolesti efikasna u 40-50 odsto slučajeva kod originalnog, Vuhan soja, a manje protiv novijih varijanata. Međutim, i ona štiti, pogotovo od teške bolesti i smrti, mnogo više nego kad ste bez vakcine. Bolje primiti "sinofarm" nego ništa. Verovatno bi i njena treća doza pomogla.

Većina ljudi u Srbiji je primila upravo kinesku, "sinofarm" vakcinu.

- Za treću dozu bih definitivno išao na različitu vakcinu.

MOJ OTAC JE UMRO JER MASKE NIKO NE NOSI

Gotovo svi se ponašaju kao da nijedna mera ne postoji - ili ih poštuju kako i kada im odgovara.

- Maske u Srbiji nikada nisu zaživele na nivou na kom je trebalo i ljudima nije objašnjeno kako da ih koriste, niti je postojala kampanja da to nošenje maski zaživi. Neki ih nose na ulici, pa uđu kod prijatelja ili rođaka i skinu ih, što je apsolutno neverovatno. Zbog takvog ponašanja i nerazumevanja situacije moj otac je umro. Donet mu je virus u kuću i umro je od kovida.

Posle "sputnjika V", koji ima dve različite komponente, koju biste savetovali kao treću?

- Nosač kod "sputnjika V" su ljudski adenovirusi, a oni izazivaju prehlade i relativno veliki procenat ljudske populacije ima imunost na neke od njih, pa je problem što će ta imunost praktično skloniti vakcinu pre nego što uspe da efikasno izazove imunski odgovor na SARS-CoV-2. I zato bih kao treću "fajzer", ili čak možda i "sinofarm", pre nego jos jedan "sputnjik".

A za onoga ko je primio dve doze "Fajzerove"?

- "Astra zeneka" kao treća, jer je najrazličitija. Veća je verovatnoća da postoji imunost na adenovirusni nosač u "sputnjiku V" zbog ljudskih adenovirusa, nego na "astra zeneku", kojoj je nosač adenovirus šimpanze.

Po vama, zdravi ljudi u Srbiji sad ne treba da jure za trećom dozom?

- To bi bilo u kontekstu dostupnosti jer mnogo je važnije sa dve doze zaštititi što više ljudi nego davati treću već zaštićenima.

Ali mi ne možemo da potrošimo vakcine jer se jedva više od 50 odsto punoletnih vakcinisalo.

- Kako antivakserski lobi funkcioniše poslednjih 20 godina, nisam time iznenađen. Podaci o tome koliko vakcine štite su apsolutno neoborivi, i to se pokazalo čak i kod imunosuprimiranih ljudi. Vakcine izazivaju minimalne neželjene efekte. Postojalo je pitanje da li će vakcina pojačati bolest ljudima sa autoimunskim oboljenjima, i to je jedina kategorija gde je opravdana diskusija koju pacijent treba da ima sa svojim lekarom. Ali i tu se vakcina pokazala kao (možda čak i neočekivano) bezbedna. Veoma je mali procenat onih kod kojih je došlo do pogoršanja autoimunosti nakon vakcine. A zdravstveni radnici bi morali da idu na obaveznu vakcinaciju.

Kakvu jesen očekujete i da li je postalo beznadežno sa ovako malim odzivom na vakcinaciju?

- Do sada je u Srbiji zvanično bilo pozitivno oko 740.000 ljudi, što je oko 10 odsto populacije. I ako tome dodate vakcinisane, nek bude da je i 60 odsto bilo u kontaktu s virusom, mada imate i one koji su i preležali kovid i primili vakcinu - opravdano, jer to povećava otpornost, pogotovo protiv varijanata, a verovatno i protiv produženog kovida. Sa preostalih 40 odsto i te kako ima mesta za novi talas, koji ima ozbiljan potencijal da ugrozi zdravstveni sistem, da ga baci na kolena. Jedino što bi trebalo da bude bolje u ovom slučaju jeste to što je (nadam se) veliki broj zdravstvenog osoblja zaštićen. Prema tome, nije u pitanju beznadežna jesen, ali treba imati planove kako zdravstveni sistem sve to da to iznese ako krene veliki talas.

Treba li da očekujemo i nove mutacije?

- Objektivno gledano, ne mislim da virus ima baš mnogo gde da ide, pretpostavljam da će ova jesen biti poslednja u kojoj će biti ozbiljan talas. Nakon toga postaće jednostavno virus u našoj okolini, i u zavisnosti od soja, posle određenog broja godina verovatno će trebati još neka vakcina, možda i redovne vakcine svakih nekoliko godina. Ali, što se tiče globalne krize celog sveta, vakcine su već uradile ozbiljan posao, čak i sa 50 odsto vakcinisanih. Kada bi se u Srbiji vakcinisalo još 20-25 odsto populacije, praktično bi koroni bio kraj.

I DVE DOZE DOBRO ŠTITE

Radite li i dalje istraživanje o dugovečnosti antitela?

- Konstantno, upravo smo poslali u štampu rad urađen na starijima od 65 godina, na relativno malom uzorku. I T-limfociti i odgovor antitela su izgledali dobro posle vakcina. Kod T-limfocita nije bilo nikakvog gubitka imuniteta, ni kod delta ni gama varijante koronavirusa.

Znači da su jednom napravljeni T-limfociti nastavili vrlo robustno da reaguju na virus i da vrlo dobro brane organizam. Virus je menjao spajk proteine, kojima se veže za antitela, što je dovodilo do smanjenja neutrališućih sposobnosti seruma za tri do pet puta. Ali ako uzmete u obzir da je svaka osoba napravila najmanje 20-50, pa neki i do 100 puta više od količine koja im treba da neutrališu virus, onda taj pad nije i gubitak odbrambenih sposobnosti. Do pada je došlo jer je virus je postao malo bolji u izbegavanju postojećeg imuniteta, ali u svakom slučaju dobra vest je bila da je većina starijih ljudi napravila jak imunski odgovor nakon dve doze vakcine.

Kurir.rs/Jelena S. Spasić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja