Saborna crkva Bogorodica Ljeviška u Prizrenu, nekada glavna crkva u Prizrenu, s najvećim živopisom među srpskim crkvama i manastirima, Bogorodica Ljeviška je u pogromu 2004. godine teško oštećena, zajedno s još 35 pravoslavnih crkava i hramova, a vatrena stihija u prizrenskom hramu progutala je oltar, živopis među kojima su najstarije freske iz treće decenije 13. veka, psaltire...
Danas je ova svetinja opasana bodljikavom žicomkoja je štiti od vandala.
Ova crkva inače je pokoravana više puta.
Ipak, i dalje ponosno, prkosi zlobi, vremenu, udarima, jako poput heroja sa štitom.
Ova sveta velelepna građevina podignuta je na temeljima vizantijskog hrama. Ono što se u njoj danas može videti podigao je njen ktitor kralj Milutin, u periodu od 1307. do 1309. godine.
Crkva je posvećena uspenju presvete Bogorodice i bila je saborni hram sve do dolaska Turaka negde oko 1750. godine koji su je pretvorili u - džamiju.
Crkva je, kad su je pretvarali u džamiju pretrpela brojna oštećenja. Celom površinom izlupana je čekićem, pa premalterisana.
U vreme Osmanlija, bilo je Turaka koji nisu hteli ni smeli da oskrnave lica i oči svetaca na freskama, pa su zato upravo ti delovi sačuvani.
Jedan Turčin tu je ostavio svoj pečat. Preko freski napravio je natpis „zenico oka moga, gnezdo lepote tvoje, počasti nas s ulaskom, ovo je kuća tvoja“ li u bukvalnom prevodu „u oku mome stanuje tvoja lepota“.
Nakon što su sve freske oskrnavili, ni jednu ne sačuvavši, crkvu su premalterisali.
Godinama i godinama kasnije, kad su reastaurirane freske, ispod maltera su nađene freske upravo iz vremena kralja Milutina.
Mukom je vraćeno što se vratiti moglo.
Restauracija je trajala 20. godina, a ona je koliko toliko - vratila svoju dušu.
Iako je od dolaska NATO na Kosovo i Metohiju 1999. godine pod zaštitom nemačkih vojnika, još jednom je ova crkva teško stradala.
Godine 2004. dana 17. marta napadnuta je od strane albanskih vandala. Gađana je iz vatrenog oružja, a potom i zapaljena.
Inače, crkva Bogorodice Ljeviške je 2006. godine stavljena na Uneskovu listu svetske kulturne baštine, kao deo ansambla srednjovekovnih spomenika na Kosovu.
Kurir.rs / S. T.
NE PROPUSTITE
