PRODUŽENI KOVID OBARA HORMON STRESA, UNIŠTAVA ŽIVOT I KARIJERU: Simptomi kao kod hroničnog zamora Dr Žarković: Leka nema
Foto: Shuterstock, printskrin

OPASNO

PRODUŽENI KOVID OBARA HORMON STRESA, UNIŠTAVA ŽIVOT I KARIJERU: Simptomi kao kod hroničnog zamora Dr Žarković: Leka nema

Društvo -

Pacijenti s produženim kovidom imaju jedan zajednički imenitelj - nizak nivo kortizola, hormona stresa, pokazale su studije. Oni su umorni, konfuzni, zaboravni, što im stvara probleme u svakodnevnom životu, a posebno na poslu. Sve to karakteriše i sindrom hroničnog zamora (SHZ), za koji nema leka jer terapija hidrokortizonom "ne radi".

Časopis Sajens objavio je da su kod ljudi s produženim kovidom pronađene brojne abnormalnosti u krvi, kao i da se većina njih bori s intenzivnim umorom, tzv. moždanom maglom, nedostatkom fokusa...

Posao, Kancelarija, Umor Srca, Zamor

- Imali su nizak nivo kortizola, hormona stresa, koji pomaže telu da kontroliše upalu, glukozu, reguliše spavanje i još mnogo toga. Karakteristike njihovih T ćelija ukazuju na to da im se imuni sistem bori protiv neidentifikovanih osvajača, možda rezervoara SARS-CoV-2 ili reaktiviranog patogena kao što je Epštajn-Barov virus (iz porodice herpesa, reaktivira se često kod produženog kovida). Produženi kovid deli određene karakteristike s mijalgičnim encefalomijelitisom (SHZ) - navodi Sajens, koji se poziva i na studije objavljene u MedRxiv. org (ispitanici u proseku godinu dana posle kovida), kao i u Selu (Cell - tri meseca posle kovida u proseku).

SIMPTOMI PRODUŽENOG KOVIDA

87% umor

78% tzv. moždana magla (mentalna usporenost, ošamućenost, nepažnja...)

62% poteškoće u pamćenju

55% konfuzija

37,6% tahikardija

51% negativni uticaji na poslu

Na iznenađenje Akiko Ivasaki, imunologa s Jejla, i neurofiziologa Dejvida Putrina s medicinske škole Ajčen na Maunt Sinaju (Icahn School of Medicine at Mount Sinai) iz Njujorka, koji su studiju objavili u MedRxiv. org, bilo je izazovno pronaći ljude koji su se potpuno oporavili od kovida, a koji su im bili potrebni kao kontrolna grupa. Mnogi su sebe opisivali kao zdrave, ali potom bi priznali da posle kovida, recimo, ne mogu da odrade ranije uobičajen trening u teretani.

- Nizak nivo kortizola kod pacijenata s produženim kovidom, oko 50 odsto od normalnih vrednosti, nije potpuno iznenađenje: simptomi kao što su umor i slabost mišića povezani su s manjom količinom hormona. Ali uzrok ostaje misterija. ACTH hormon, koji proizvodi hipofiza i koji kontroliše proizvodnju kortizola, bio je na normalnim nivoima u grupi ispitanika s produženim kovidom. Neki od njih su van studije nakratko uzimali steroide, koji mogu da leče nizak kortizol, ali im to nije pomoglo - piše Sajens i dodaje da su Putrino i Ivasaki naveli:

- Pacijenti s produženim kovidom pokazali su značajno povećanje intenziteta prijavljenih simptoma i dramatično pogoršanje kvaliteta života.

Hipokortizolizam (smanjen nivo kortizola), navode dalje, prijavljen je i za SHZ, a navodi se i to da tretman hidrokortizonom izaziva skromno poboljšanje simptoma.

dr Miloš Žarković
foto: printskrin

Endokrinolog prof. dr Miloš Žarković s Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma UKCS za Kurir kaže da je kortizol hormon koji se luči iz nadbubrežne žlezde.

- Kortizol je odgovoran za mnoge stvari, kada ga nema dovoljno, nastaju razni metabolički problemi, a potencijalno čovek može i da umre ako nema kortizola, pogotovu ako ga nema u stresu. Produženi kovid i sindrom hroničnog zamora vrlo su slične stvari, a veliki problem je lečenje. Kod sindroma hroničnog zamora pokušali su supstituciju hidrokortizonom i to nije dalo nikakav efekat. Kod hroničnog zamora nema leka, ali može da bude baš teško, ozbiljnim ljudima su propadale karijere. S druge strane, najčešće spontano prođe, ali ume da traje godinama. Nimalo nije naivno - kaže prof. Žarković i dodaje da se još ne zna da li je nizak kortizol uzrok ili samo posledica, ali da i kad ne bi bilo ni od kakvog fiziološkog značaja, moglo bi da bude dobar marker - ako imate nizak kortizol, imate ili ćete razviti sindrom...

HIPOTEZE O NASTANKU PRODUŽENOG KOVIDA

- uporan virus

- virusni ostaci

- autoimunost

- disbioza (neravnoteža u mikrobnoj zajednici creva)

- latentna reaktivacija virusa

- oštećenje tkiva uzrokovano dugotrajnom upalom

TRAJE DUŽE OD MESEC DANA

Produženi kovid je niz novih, povratnih ili tekućih zdravstvenih problema koje ljudi mogu doživeti četiri ili više nedelja nakon početne SARS-CoV-2 infekcije, kako ga je definisao Centar za kontrolu i prevenciju bolesti SAD 2021.

Kurir.rs /J. S. Spasić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track