Srbija može da izbegne krizu javnog duga
Foto: KURIR

Član Fiskalnog saveta Srbije

Srbija može da izbegne krizu javnog duga

Društvo -
Veoma je ambiciozan plan vlade da budžetski deficit u narednoj godini smanji na 3,5 odsto BDP. To je moguće i time će se izbeći kriza javnog duga, rekao je Vladimir Vukčević

BEOGRAD - Član Fiskalnog saveta Srbije Vladimir Vučković izjavio je da postoji prostor za unapređenje i uvođenje reda u javnim finansijama i da Srbija ima šansu da izbegne krizu javnog duga.

On je na Menadžment forumu jugoistočne Evrope kazao da su javne finansije u Srbiji jako ugrožene, ali da je pozitivno to što postoji puno prostora za preduzimanje raznih mera posebno na strani budžetskog rashoda. Vučković je naglasio i da je veoma ambiciozan plan vlade da budžetski deficit u narednoj godini smanji na 3,5 odsto BDP i da je to moguće i da će se time izbeći kriza javnog duga.

Prema njegovim rečima, tekući rashodi su veoma visoki, pre svega zbog izdataka za plate i penzije, društvena i državna preduzeća nisu reformisana, siva ekonomija nije svedena na prihvatljive okvire, a tek treba da se uvede i red u javnim nabavkama. On je naglasio i da u vladi još nema konsenzusa oko najvažnijih mera i da se, bez obzira što se govori da Srbija ne želi špekulativni kapital, država i dalje se zadužuje prodajom kratkoročnih obveznica.

Nekadašnji guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić izjavio je da je jedina realna alternative za sadašnju ekonomsku situaciju u Srbiji smanjivanje potrošnje i da se najteži zahvati moraju preduzimati odmah. Popularne mere su lepe, ali od njih nema mnogo para, kazao je Jelašić.

Prema njegovim rečima, teorijski moguće alternative za Srbiju su povećavanje javnog duga i stimulisanje javne potrošnje, ali, kako je istakao, to se u prošlosti nije pokazalo dobro i nije dovelo do rasta investicija već do rasta javne potrošnje. Jelašić je naglasio i da smanjenje obaveznih rezervi banaka ne bi dalo rezultate, kao ni prilagođavanje putem kursa, niti prilagođavanje putem inflacije jer je to najgori vid poreza i najviše utiče na one koji imaju najmanje prihoda.

Ekonomista Miroljub Labus ocenio je da fiskalna i monetarna politika moraju da se usaglase i da vlada radi u dobrom pravcu, ali da to nije dovoljno. Prema njegovim rečima kamatne stope treba da budu niže, ali to ne treba raditi administrativnio već tražiti uzroke. Vlada mora da vodi manje ekspanzivnu politiku, a NBS manje restriktivnu jer ni jedna ni druga sada nisu održive, rekao je Labus, koji je profesor na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track