Parastos Srbima stradalim u Bljesku
Foto: Tanjug

18. godišnjica

Parastos Srbima stradalim u Bljesku

Društvo -
U operaciji „Bljesak", prema podacima Dokumentacionog centra "Veritasa", ubijeno je ili nestalo 283 Srba, među kojima 57 žena i devetoro dece do 14 godina, a sa svojih ognjišta je proterano oko 20.000 ljudi

BEOGRAD - U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos za Srbe stradale u operaciji hrvatske vojske "Bljesak" u zapadnoj Slavoniji 1995. godine, u kojoj je ubijeno više od 280 Srba, a proterano oko 20.000 ljudi.

Služenju parastosa prisustvovali su i članovi Koalicije udruženja izbeglica, koji ističu da operacija „Bljesak" nije bila legitimna jer njen cilj "nije bilo samo uspostavljanje suvereniteta Hrvatske na tom području, već prisilno proterivanje srpskog stanovništva".

U operaciji „Bljesak", prema podacima Dokumentacionog centra "Veritasa", ubijeno je ili nestalo 283 Srba, među kojima 57 žena i devetoro dece do 14 godina, a sa svojih ognjišta je proterano oko 20.000 ljudi.

Posle služenja parastosa, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac i predsednik Koalicije udruženja izbeglica Miodrag Linta istakli su da odgovorni za te zločini još nisu procesuirani.

Štrbac je rekao novinarima da je prošle godine MUP Republike Srpske podne prijavu tužilaštvu BiH za ratne zločine protiv, kako je rekao, "celog vojnog političkog i policijskog vrha Hrvatske iz tog perioda".

"S njima sam prekjuče razmenio informacije - prošle godine je to još bilo u fazi analize, a sada je u fazi istrage", rekao je Štrbac, dodavši da se "ni tu nije baš odmaklo" u procesuiranju odgovornih.

Prema njegovim rečima, pretprošle godine i srpsko Tužilaštvo za ratne zločine je pokrenulo pretkrivični postupak za zločine nad Srbima u akciji "Bljesak" u selu Medari, "gde su masakarirane 23 osobe, među kojima 12 žena i troje dece do 11 godina".

Linta je rekao da porodice ubijenih i proteranih očekuju pravdu, a "mi smatramo da je konačno došlo vreme da Vlada Srbije stane iza proteranih Srba i da se otvori suštinski dijalog sa zvaničnim Zagrebom i da se procesuiraju svi odgovorni za ratne zločine".

"Mislim da tu važnu ulogu treba da ima naše Ministarstvo pravde i Tužilaštvo za ratne zločine", rekao je Linta dodavši da je "neprihvatljivo da Hrvatska 1. jula postane punopravni član EU, a da nemamo pravosnažne presude za operacije "Bljesak" i "Oluju"".

Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, 1. i 2. maja 1995. godine, u akciji "Blesak" ubijeno je između 83 i 100 srpskih civila.

U Gradiški, u Republici Srpskoj, u kojoj živi najveći broj izbeglih iz zapadne Slavonije, danas su s Mosta spasa spušteni venci i cveće u reku Savu, a u Crkvi pokrova presvete Bogorodice u tom gradu služen je pomen stradalima.

Više od 160 poznatih grobnih mesta u zapadnoj Slavoniji još nisu ekshumirani, a proces identifikacije poginulih sporo teče.

U zapadnu Slavoniju se, 18 godina posle "Bljeska", vratilo tek oko 1.500 Srba, uglavnom starije osobe. Tu je veliki broj kuća i ostala imovina proteranih data izbeglim Hrvatima iz Bosne i Hercegovine.

Samo dva meseca posle "Bljeska", početkom avgusta 1995, Hrvatska je sprovela vojno-policijsku akcija "Oluja", u dva sektora pod zaštitom UN. U toj akciji je, prema podacima "Veritasa", ubijeno i nestalo 1.922 Srba iz nekadašnje Republike Srpske Krajine, od koji su 1.192 bili su civili.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track