BEOGRAD - U Srbiji su imenom porekla ili geografskom oznakom na nacionalnom nivou do sada zaštićena 33 poljoprivredna i prehrambena proizvoda. Međutim, o tome kako da se oni zaštite i na tržištu EU tek će morati da se pregovora kada počnu pregovori sa Unijom.
Hrvati su u toku pregovora imali probleme sa Italijom oko korišćenja imena "prošek" za vino, a čekaju odluku Evropske komisije čija je Kranjska kobasica, pa se postavlja pitanje da li će se i Srbija suočiti sa sličnim problemom.
Postoji slovenački, austrijski, ali Leskovčani veruju da je baš njihov ajvar najukusniji i da mu nema ravnog. Zaštitili su ga u Srbiji, ali država tek treba da ubedi Brisel da zaslužuje da dobije i evropsku oznaku srpskog geografskog porekla.
Gordana Petrović iz udruženja "Leskovački ajvar" kaže da ne zna šta bi tu moglo da se promeni, ajvar je, kako kaže, izuzetnog kvaliteta, a rezultati to i pokazuju.
"Slali smo u nekoliko zemlja evropskih uzorke i imamo povratne informacije da je izuzetno dobrog kvaliteta i ukusa i da zadovoljava njihove potrebe", kaže Petrović.
Oznaka geografskog porekla garant je kvaliteta, znači i veću tržišnu vrednost i to da niko drugi ne može proizvoditi robu identičnog naziva. Sa planinskih pašnjaka zlatarskog kraja godišnje stiže više od 400 tona sira, takođe zaštićenog u zemlji.
Da bi ovaj sir sa željenom oznakom došao do evropskih polica potrebno je ujednačavanje usitnjene proizvodnje - ista pakovanja, kvalitet, ukus, miris.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Nenad Katanić kaže da ovog trenutka problem predstavlja obim proizvodnje."Količine određenih proizvoda sa kojima raspolažemo predstavljaju ograničavajuću okolnost da bismo mi zbog cene registracije u perspektivi mogli da izađemo na tržište EU", kaže Katanić.Ono što nas na tržištu može dočekati jeste da neka druga država pretenduje na isti proizvod. Problem sa šljivovicom koju je Češka zaštitila pre šest godina, rešen je dodavanjem prefiksa srpska.
Čija je Kranjska kobasica - o tome godinama ne mogu da se dogovore Hrvatska i Slovenija. Ulog Hrvata nije bežnačajan - godišnja proizvodnja kranjske kobasice veća je od 10 miliona evra.
Dmitar Polovina iz Slovenačke privredne komore kaže da se kranjska kobasica proizvodi od 19. veka u Kranju i da se Slovenija bori argumentima da dokaže da je to autentičan slovenački proizvod.Postavlja se pitanje kako da Srbija ne dođe u sličnu situaciju.
"Morate da imate i potkrepljeno sve dokazima, da vas podsetim da je futoški kupus bio, da su mogli u 19. veku da plaćaju porez državi Srbiji putem robe, koliko je to bio poznat produkt, ali ako ga ne zaštitite, ako budete aljkavi, nećete to dobiti", kaže Polovina.
Proces zaštite traje do pet godina. Najviše registrovanih proizvoda u EU imaju Italija oko 250, slede Francuska, Španija, Portugal. Slovenija je uspela da zaštiti 17 proizvoda, a Hrvatska nijedan.
