RATNE STRAHOTE: U ustaškom logoru Jastrebarsko umrlo 3.000 srpske dece

Da se ne zaboravi: Najmlađe maltretirali do smrti

RATNE STRAHOTE: U ustaškom logoru Jastrebarsko umrlo 3.000 srpske dece

Društvo -
Na to mesto dovođeni su isključivo maloletnici, a spas za preživele male logoraše stigao je 26. avgusta 1942. godine, kad ih je konačno oslobodila IV Kordunaška brigada

BEOGRAD - Najneviniji, a mučki ubijeni.Tokom ratne 1942. godine u najtežim mukama umrlo je oko 3.000 srpske dece u ustaškom logoru Jastrebarsko, koji je bio namenjen samo za ubijanje malih logoraša. Spas za mališane stigao je 26. avgusta 1942, kad su partizani oslobodili sve lokacije logora i spasli preostale mališane. Čak i za tadašnji fašistički svet logor je bio jedinstven po tome što u njega nikad nije dovedena nijedna starija osoba, isključivo nedužna deca.Osnovan po nalogu PavelićaLogor Jastrebarsko bio je smešten na tri lokacije, a osnovan je po nalogu Ante Pavelića, poglavnika NDH. Metode koje su ustaše koristile za ubijanje i mučenje dece ostale su zabeležene kao „tavan i slana voda“, „krampus“, „klečanje na pesku“, „vlačenje teškog kamena“, od kojih su deca masovno umirala ili bivala dovedena do granice ludila, a ostavile su neizbrisiv trag u pamćenju preživelih.Starija deca uzrasta od 10 do 14 godina bila su smeštena u zgradama crkvenih ekonomata, ranije napuštenih italijanskih baraka. To je bilo mesto prevaspitavanja srpske dece u ustašku mladež. Pre nego što su ih ubijali, tamo su ih učili ustaškim pesmama, prisiljavali ih na težak rad i svirepo kažnjavali.Spasao ih VidovićDevojčice su bile smeštene u franjevački samostan, gde su bile primoravane na rad, ali i na redovne molitve sa ciljem „prevaspitavanja“. Oslobođenje za one koji su preživeli stiglo je 26. avgusta 1942, kad je IV Kordunaška brigada, s komandantom Nikolom Vidovićem na čelu, u pet sati ujutro započela napad. Brigada je zauzela Jastrebarsko, oslobodila male logoraše i rasformirala lokacije logora na području grada. Starije dečake, njih 727, partizani su poveli sa sobom u dalje oslobađanje, dok su manju decu morali da ostave da se snalaze kako umeju. Oko 500 oslobođene, a ipak ostavljene dece nije imalo snage za dug povratak kućama, pa su ih prihvatali ljudi iz okolnih sela.

Lagali da o deci brinu časne sestreIako su ova jadna deca mučena do iznemoglosti, tadašnje novine NDH navodile su da su deca smeštena na ove lokacije radi oporavka od partizanskog ropstva, te da su se o deci brinule časne sestre. Na ulazu u logor ograđen žicom stajao je bezazleni naziv „Sabiralište za decu“.Istinu su, međutim, osim samih stradalnika, znali i ostali humani ljudi i žene koje su izvlačili decu iz ustaških kandži, sve dok im ni to nije bilo zabranjeno terorom.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track