Slušaj vest

Predstavnici Vlade Srbije i Univerziteta u Beogradu seli su da pregovaraju oko zakonskog formalizovanja četvrtog zahteva studenata u blokadi koji se tiče povećanja budžetskih sredstava za državne fakultete za 20 odsto kako bi se unapredili uslovi rada, studiranja i kvaliteta obrazovanja na univerzitetima.

Sastanku su prisustvovali ministar finansija i prvi potpredsednik Vlade Siniša Mali, ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović i saradnici, kao i rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić, Bojan Milisavljević, dekan Pravnog fakulteta i prodekan Ekonomskog fakulteta Saša Ranđelović.

rektorat-foto-zorana-jevtic.jpg
Foto: Zorana Jevtić

Vlada Srbije je početkom meseca donela rešenje kojim se obezbeđuju sredstva u iznosu od 12,01 milijardi dinara za visoko obrazovanje i studentski standard. Na ovaj način se taj budžet povećava za 20 odsto, čime se ispunjava četvrti zahtev studentskih plenuma, saopštili su iz Ministarstva finansija. Predstavnici države naglašavaju da su u ovom trenutku najvažniji pregovori, a sa tim je saglasan i Aleksandar Gajić iz Centra za društvenu stabilnost.

aleksandar-gajic.jpg
Foto: Kurir TV

- Bitno je ostvariti dijalog, za početak. Neophodno je da se potpuno jasno i nedvosmisleno definišu koji su to zahtevi, kao i da li su oni prema viđenjima svake strane ispunjeni ili u kojoj meri eventualno nisu - kaže za Kurir Gajić.

Podsetimo, krajem januara je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić pričao o povećanju budžetskih sredstava za državne fakultete.

- Prebacivanje finansijskog tereta sa studenta na budžet Republike Srbije, da država plaća još više, kao da dosad nije plaćala najviše u svojoj istoriji. Zatim, uvođenje novog davanja koje bi fakultetima obezbedilo sredstva u visini od 50 odsto ukupne vrednosti ovih ESPB bodova, tako što bi se taj iznos uplatio fakultetima. Studenti bi plaćali 50 odsto nižu školarinu - naveo je

Vučić i dodao da bi se time izdvajanje za visoko obrazovanje povećalo bez promene vrednosti boda, a ostatak sredstava bi ravnomerno rasporedili između ostalih budžetskih stavki.

- To vam je 60,5 milijardi plus 12,01 milijarda, ukupno 72,06 milijardi - rekao je predsednik.

Ministar finansija Siniša Mali početkom februara je potvrdio da su kroz bilansni prostor obezbedili dodatnih 12,01 milijardi dinara za visoko obrazovanje i studentski standard.

- Na ovaj način su stvoreni finansijski uslovi za umanjenje školarina za studente za 50 odsto, što je upravo bio jedan od zahteva studentskih plenuma - rekao je Mali i dodao da je potrebno uspostaviti dijalog kako bi znali na koji način će ova sredstva biti korišćena.

Screenshot 2025-02-02 103010.jpg
Foto: screenshot prva tv

Međutim, pre pet dana pojavili su se novi zahtevi proširenog rektorskog kolegijuma upućeni Ministarstvu prosvete u kojima se između ostalog traže i "obezbeđivanje pune autonomije univerziteta i fakulteta čiji je osnivač Republika Srbija u pogledu utvrđivanja visine školarine, njene naplate u punom iznosu i raspolaganja punim iznosom tako stečenih prihoda kao sopstvenim sredstvima". Jedan od zahteva je i da treba da se svim fakultetima čiji je osnivač Srbija obezbedi pokriće punog iznosa stalnih troškova, kao i punog iznosa troškova po osnovu prava zaposlenih u skladu sa zakonom i posebnim kolektivnim ugovorom za visoko obrazovanje.

Ministarstvo prosvete

Na sastanku nadležnih ministara i predstavnika resornih ministarstava sa predstavnicima Univerziteta u Beogradu bilo je reči o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i sadržaju Zaključka Proširenog rektorskog kolegijuma Univerziteta u Beogradu od 13. februara 2025. godine, saopštili su iz Ministarstva prosvete.

- Dogovoren je nastavak razgovora i predloženo da se u ovaj proces uključe predstavnici svih državnih univerziteta u Srbiji, koji su dostavili svoje predloge izmena Zakona o visokom obrazovanju - navodi se u saopštenju.

rektorat-foto-zorana-jevtic--.jpg
Foto: Zorana Jevtić

Mnogima se čini da se ovako novi zahtevi mogu pojavljivati u nedogled.

- Ako je akademskoj zajednici, u ovom slučaju rektorskom kolegijumu, cilj da se država drži u permanentnoj šah poziciji, onda se to ne radi više o traženju rešenja za izlazak iz postojeće situacije i krize, već naprotiv stvaranje nove i trajne krize radi ostvarenja vrlo verovatno nekih sopstvenih interesa, koji se stavljaju ispred potreba cele zajednice. To se onda opet zove zloupotreba ili manipulisanje i studentima, i krizom, i državom. Naposletku, ipak mislim da smo mi jedno ozbiljno društvo i država i da ne bismo smeli da dopustimo da se pojedinci ili manje grupe igraju sa državom - zaključio je Aleksandar Gajić.