Počeli pregovori Vlade i Beogradskog univerziteta o ispunjenju 4. studentskog zahteva: Evo šta to znači i koga još Ministarstvo prosvete poziva na razgovor
Predstavnici Vlade Srbije i Univerziteta u Beogradu seli su da pregovaraju oko zakonskog formalizovanja četvrtog zahteva studenata u blokadi koji se tiče povećanja budžetskih sredstava za državne fakultete za 20 odsto kako bi se unapredili uslovi rada, studiranja i kvaliteta obrazovanja na univerzitetima.
Sastanku su prisustvovali ministar finansija i prvi potpredsednik Vlade Siniša Mali, ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović i saradnici, kao i rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić, Bojan Milisavljević, dekan Pravnog fakulteta i prodekan Ekonomskog fakulteta Saša Ranđelović.
Vlada Srbije je početkom meseca donela rešenje kojim se obezbeđuju sredstva u iznosu od 12,01 milijardi dinara za visoko obrazovanje i studentski standard. Na ovaj način se taj budžet povećava za 20 odsto, čime se ispunjava četvrti zahtev studentskih plenuma, saopštili su iz Ministarstva finansija. Predstavnici države naglašavaju da su u ovom trenutku najvažniji pregovori, a sa tim je saglasan i Aleksandar Gajić iz Centra za društvenu stabilnost.
- Bitno je ostvariti dijalog, za početak. Neophodno je da se potpuno jasno i nedvosmisleno definišu koji su to zahtevi, kao i da li su oni prema viđenjima svake strane ispunjeni ili u kojoj meri eventualno nisu - kaže za Kurir Gajić.
Podsetimo, krajem januara je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić pričao o povećanju budžetskih sredstava za državne fakultete.
- Prebacivanje finansijskog tereta sa studenta na budžet Republike Srbije, da država plaća još više, kao da dosad nije plaćala najviše u svojoj istoriji. Zatim, uvođenje novog davanja koje bi fakultetima obezbedilo sredstva u visini od 50 odsto ukupne vrednosti ovih ESPB bodova, tako što bi se taj iznos uplatio fakultetima. Studenti bi plaćali 50 odsto nižu školarinu - naveo je
Vučić i dodao da bi se time izdvajanje za visoko obrazovanje povećalo bez promene vrednosti boda, a ostatak sredstava bi ravnomerno rasporedili između ostalih budžetskih stavki.
- To vam je 60,5 milijardi plus 12,01 milijarda, ukupno 72,06 milijardi - rekao je predsednik.
Ministar finansija Siniša Mali početkom februara je potvrdio da su kroz bilansni prostor obezbedili dodatnih 12,01 milijardi dinara za visoko obrazovanje i studentski standard.
- Na ovaj način su stvoreni finansijski uslovi za umanjenje školarina za studente za 50 odsto, što je upravo bio jedan od zahteva studentskih plenuma - rekao je Mali i dodao da je potrebno uspostaviti dijalog kako bi znali na koji način će ova sredstva biti korišćena.
Međutim, pre pet dana pojavili su se novi zahtevi proširenog rektorskog kolegijuma upućeni Ministarstvu prosvete u kojima se između ostalog traže i "obezbeđivanje pune autonomije univerziteta i fakulteta čiji je osnivač Republika Srbija u pogledu utvrđivanja visine školarine, njene naplate u punom iznosu i raspolaganja punim iznosom tako stečenih prihoda kao sopstvenim sredstvima". Jedan od zahteva je i da treba da se svim fakultetima čiji je osnivač Srbija obezbedi pokriće punog iznosa stalnih troškova, kao i punog iznosa troškova po osnovu prava zaposlenih u skladu sa zakonom i posebnim kolektivnim ugovorom za visoko obrazovanje.
Mnogima se čini da se ovako novi zahtevi mogu pojavljivati u nedogled.
- Ako je akademskoj zajednici, u ovom slučaju rektorskom kolegijumu, cilj da se država drži u permanentnoj šah poziciji, onda se to ne radi više o traženju rešenja za izlazak iz postojeće situacije i krize, već naprotiv stvaranje nove i trajne krize radi ostvarenja vrlo verovatno nekih sopstvenih interesa, koji se stavljaju ispred potreba cele zajednice. To se onda opet zove zloupotreba ili manipulisanje i studentima, i krizom, i državom. Naposletku, ipak mislim da smo mi jedno ozbiljno društvo i država i da ne bismo smeli da dopustimo da se pojedinci ili manje grupe igraju sa državom - zaključio je Aleksandar Gajić.

