Slušaj vest

"Vaš organizam bi eksplodirao", reči su koje je Ivan Sandić čuo nakon jednog rutinskog pregleda. Naizgled potpuno zdrav čovek, Ivan je odlazio na rutinske sistematske preglede počevši od svojih ranih 20-ih. Sve je bilo u redu do pre nekoliko godina, kada je poslat na dodatna ispitivanja, nakon kojih život više ne može da nastavi bez lekova.

Ivan Sandić je još kao dvadesetogodišnjak shvatio značaj preventivnih pregleda, što mu je, kako će se više godina kasnije uspostaviti, i spasilo život.

Lekar i pacijent u ordinaciji
Počela primena e-bolovanja u Srbiji Foto: Shutterstock

- Od početka svojih 20-ih, svake druge godine sam išao u dom zdravlja na preglede, gde sam radio analizu krvne slike, EKG i ostale preglede. To sam radio samoinicijativno. Do pre par godina sve je bilo kako treba, dok ga jednog dana internista iz Doma zdravlja Novi Beograd nije poslao na 24-časovni monitoring. Tu je ustanovljeno da holter mora da mi i ostane. Urađeno je sedam analiza, nakon čega mi je ustanovljeno da imam hipertenziju i od tada uzimam lekove - priča Ivan.

Onesvestio se na treningu i stalo mu srce

Od tada redovno ide na preglede na svakih šest meseci. Međutim, Ivan je otkrio i da je imao genetske predispozicije za ovo opasno oboljenje.

- Moj stric, koji je bio na oko zdrav čovek, krenuo je jedno jutro na tenis, na treningu se onesvestio i na kraju nije ni izašao iz kola, srce mu je otkazalo. Nakon toga sam krenuo redovnije na preglede. Na svakih godinu i po sam išao, niko me nije uputio - priča Ivan.

Doktor mu rekao: "Jednog dana bi eksplodirao od pritiska"

hipertenzija-shutterstock.jpg
Foto: Shutterstock

Kako ističe, doktor Milan Aleksić, koji ga je i uputio na dalje preglede, rekao mu je nešto što svako treba da zapamti:

- Rekao mi je da se moj organizam navikao na visok pritisak, jer sam u jednom momentu napumpao 180 pritisak. Rekao mi je da ja ne bih osećao ništa, da ne bih imao bolove i tegobe, ali bih samo jedan dan eksplodirao. Rekao mi je i da je moj organizam nosio ovaj problem godinama sa sobom, ali da nisam bio svestan toga - priča Ivan za "Prva" TV.

Napominje da je imao samo problem sa nesanicom, ali da nije osećao nikakve ozbiljnije tegobe. Upravo zato lekari veoma često hipertenziju nazivaju i "tihim ubicom".

Hipertenzija tihi ubica

Stope umiranja od hipertenzije u Srbiji su drastično porasle za 103,5 odsto u periodu od 2014. do 2023. godine, prema podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".

Hipertenzija se obično definiše kao pritisak 140/90 mmHg ili viši kada se meri u ordinaciji, ili 135/85 mmHg ili viši kod kućnih merenja.

merenje pritiska shutterstock_2333257477.jpg
Foto: Shutterstock

Visok pritisak ima sve više mladih

Problem je što je među njima sve više mladih.

- Ranije se hipertenzija više vezivala za stariji uzrast, ali sada to nije tako. Svakim danom je sve veći broj obolelih naročito među mladima, čak i kod dece školskog uzrasta. Razlog porasta esencijalne hipertenzije (hipertenzija nepoznatog uzroka) među mladima je najverovatnije u načinu života. Ne treba zaboraviti porast broja obolelih u grupi radno sposobnog stanovništva, gde se sve češće srećemo sa takozvanom radno zavisnom hipertenzijom to jest povišenim vrednostima pritiska na radnom mestu. Glavni uzrok za nastanak ove hipertenzije je stres - objašnjava prof. dr Vesna Stojanov.

Simptomi hipertenzije:

  • glavobolja - potiljačna, temena ili čeona
  • svetlucanje pred očima
  • zujanje u ušima
  • vrtoglavica
  • nestabilnost pri hodu
  • osećaj pritiska u sredogruđu (nespecifični simptomi)

Faktori rizika za nastanak arterijske hipertenzije

Na nastanak povišenog arterijskog krvnog pritiska utiču brojni faktori rizika:

  • gojaznost
  • povišene vrednosti masnoća u krvi - holesterola
  • povišene vrednosti triglicerida
  • povećan unos soli hranom
  • pušenje
  • fizička neaktivnost
  • povećan unos alkohola
  • energetska pića
  • narkotici

Kurir.rs/ Blic


stres