"Našem narodu je najvažnije farbanje jaja, to je greška!" Otac Ninković o potrošačkom društvu i najvažnijem prazniku: Trebamo žaliti sebe, a ne Isusa!
Na Veliki petak obeležava se raspeće Isusa Hrista. Ovo je najtužniji dan za sve hrišćanske vernike. Na današnji dan crkva se seća događaja koji su neposredno prethodili raspeću. Strogo se posti, a običaj je da se farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom. Takođe se i ne peva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Uskrsa ne zvone crkvena zvona.
A Uskrs, iako se uvek slavi u nedelju, pravila po kojima se određuje datum ovog praznika nisu nimalo jednostavna – u njih su utkane i astronomija, i matematika, i vekovna crkvena tradicija. Specifičnost ove godine je ta da i pravoslavni i katolički vernici proslavljaju Uskrs istog dana.
Gosti koji su u emisiji "Puls Srbije", govorili o ovoj temi su Nebojša Lazić, teolog i Aleksandar Ninković, sveštenik Beogradske nadbiskupije. Lazić je na samom početku objasnio da li je pravilno upotrebljavati naziv "Uskrs" ili "Vaskrs".
- Pravilno je i jedno i drugo, mada više etimološki, u duhu po Vujakliji, kaže se Vaskrs, ali ni jedno ni drugo nije pogrešno. Često, što se tiče same proslave, ljudi misle da zavisi od julijanskog ili gregorijanskog kalendara, što nije tačno. Proslava Vaskrsa najranije može da se slavi sredinom marta, a najkasnije početkom maja. Drugačiji je način gledanja kod rimokatolika i pravoslavaca, ali evo, datumi su se sada poklopili i svi se zajedno sećamo najznačajnijeg događaja u istoriji čovečanstva – kaže Lazić.
2017. godine je zabeležen poslednji put isti datum slavlja Vaskrsa kod rimokatolika i pravoslavaca, a sveštenik Ninković je prokomentarisao upravo ovakvu situaciju i važnost zajedništva:
- Ovo naše razjedinjenje je sramota na licu hrišćanstva. Problem je što čovek svoje neke unutrašnje stvari izražava tradicijama i to je izraz unutrašnjih stvari, problem je kada one izgube sadržaj i samo ostanu na formi. Farbanje jaja je mnogo značajnije od vaskrsenja Isusa Hrista? Uskrsenje Isusa Hrista je mnogo značajnije od farbanja jaja, sve ostalo su simboli koji nas vode preko materijalnog sveta do duhovne realnosti – kaže otac Ninković i dodaje:
- Ispustimo bitne stvari, a ne govorimo nešto što je važno. Sam kalendar je nevažan, važno je uskrsnuće Isusa Hrista, da ga slavimo svaki utorak u godini. Mi smo ljudi uronjeni u materijalnost i linijski tok. Crkva, znajući našu prirodu ljudsku, upravo pokušava tim cikličnim slavljima da nas stalno podseća na ono što jesmo. U nedelju ne slavimo uskrsnuće koje se dogodilo u nedelju, već slavimo Isusa Hrista koji je već uskrsnuo i prisutan je u našim životima. Kada to sebi pojasnimo, onda ćemo se drugačije ponašati. Dobili smo ponudu spasenja koju moramo da prihvatimo. Veliki petak je najtužniji dan, a zbog čega? Isus je rekao ženama jerusalimskim da ne plaču zbog njega, već zbog svoje dece. Ne žalimo mi Isusa, ne treba da ga žalimo što je umro zbog nas. Već treba, jer smo mi izazvali njegovu smrt, da žalimo nas što i dalje živimo smrt.
Ovogodišnji Vaskrs, koji obeležavaju pravoslavni i katolički vernici, pokazuje i opominje nas na zajedničko usvajanje istog datuma. Istraživanje koje je „Ipsos“ radio kaže da nešto više od 20% punoletnih građana podržava usklađivanje tog kalendara, Ninković je objasnio zbog čega je to tako:
- Nije suština da slavimo svi zajedno, već da u realnom vremenu doživljavamo Hrista koji je tu sa nama. Datumi, proslave, godišnjice su tu samo jer smo ovakvi ljudi kakvi jesmo. Ljudi koji nisu izmireni sa bližnjima i sa sobom, ne mogu da se mire sa Bogom i ne možemo da očekujemo vid zajedništva. Ovo su nam dani da budemo malo više samokritični. Imam osećaj da sve više ljudi priča o hrišćanstvu, a sve ga manje poznaje - kaže Lazić i dodaje:
- Civilizacija u kojoj mi živimo je hiperpotrošačka, najbitniji je marketing sada – da li neko lepo priča, da li lepo govori. To će narod lako da prihvati i te stvari nam promiču. Ali, imamo i pozitivne stvari, a to je da današnja deca koja idu na veronauku više znaju i više su obrazovana o tome, za razliku od dece koja su živela u ateističkim vremenima. Verujem da se vraćamo sebi i da će nam hramovi biti puniji nego tržni centri. Treba da budemo svesni da je čovek sekunda u vremenu i milimetar u prostoru, ali ima potencijal, baš zahvaljujući Hristu, ka večnosti.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
