Zašto je sve više poslova, a sve manje radnika? Gosti kod Jovane Grgurević bez dileme: Uporno se raspisuju konkursi, ali ovo je glavni problem!
Drastično se menja slika sveta, a sa njim i kvalitet života. Voditeljka Jovana Grgurević se u emisiji "Ni pet, ni šest" na Kurir televiziji sa svojim gostima bavila temom zašto je sve više poslova, a sve manje radnika i koji segmenti utiču na to.
Gosti emisije kod Jovane Grgurević bili su Živorad Mrkić, predsednik Novog sindikata zdravstva Srbije, Saša Torlaković, predsednik Sindikata građevinara i Mahmud Bušatlija, ekonomista.
Mrkić je pričao o zdravstvenim radnicima i zašto više ne idu u Nemačku ili Sloveniju i šta to pokazuje:
- Zapravo nije dobro jer imamo problem da popunimo kadrove u zdravstvenim ustanovama. Posla ima veoma, a malo ljudi. Svakako, u protekle tri decenije, mi u Srbiji smo imali i te kako uzbudljiv život i to je ostavilo dubokog traga u zdravstvenim ustanovama. Nije da ne postoji želja ministarstva zdravlja ili poslodavaca da popune svoje kadrove, dakle uporno se raspisuju konkursi. Međutim, ako vozač Hitne pomoći ima duplo manju platu nego vozač koji dostavlja potrebštine na kućnu adresu, ako lekar ima platu koja je duplo manja nego prosečna zarada keramičara, a sestra zarađuje 60% plate koja se daje u dobrom butiku, onda će vam sve biti jasno. Mi nemamo odlazak spolja, dakle taj gubitak u smislu emigracije, nego imamo unutrašnju emigraciju gde ljudi prelaze na bolje plaćene poslove.
Kada zemlje van granica nisu više adresa za naše radnike, Torlaković je obrazložio:
- Što se tiče građevinskih radnika, tu je specifična situacija. Dramatična je situacija oko radne snage, uopšte ne znam kako bih danas opisao nedostatak radne snage. Rekli ste da nema posla u Nemačkoj ili zapadu, ali moram da vas demantujem, puno sarađujem sa stranim sindikatima, a ovde u Srbiji prosečna zarada u građevinarstvu je 80.000 dinara, a realne zarade su od 1.200 do 2.000 evra.
Bušatlija se nadovezao na ovu temu, pa rekao:
- Moramo od korena da počnemo, problem sa zdravstvom i građevinarstvom je problem sistemskog razmišljanja kakva treba budućnost da bude. To su bitne razlike. Kada je u pitanju građevinarstvo, najviše odlaze, ali to je jednostavno jer inžinjer može da se napravi za 4 godine fakulteta i dve godine prakse. Sa lekarima je drugačije, oni se pet godina školuju, pa ko zna još koliko vremena. U našoj zemlji je čak zabranjeno da bude na praksi kako bi dalje išao. Dakle, tu treba bar 10 godina da postane sposoban da sam radi. Kada pogledate demografiju, ali i školstvo, to su problemi, to nije ni blizu kao što je bilo u Jugoslaviji.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
VEĆINA NIJE SVESNA KOLIKO JE OVAJ POSAO OPASAN: