PAPA NA PRAGU SRBIJE! Gosti emisije "Redakcija" ocenjuju da li je istorijski susret moguć: Samo jedan poziv nas deli od dolaska!
Papa Lav 14. poručuje da rimokatolička crkva želi da bude simbol mira i jedinstva. Ipak u Srbiji se ta poruka pažljivo prati, posebno u svetlu pitanja poput stava Vatikana o Kosovu i Metohiji i moguće kanonizacije Alojzija Stepinca.
Koliko su ti odnosi složeni, šta kaže istorija, a kakve poruke danas šalje Vatikan?
O ovim temama govorili su gosti emisije "Redakcija", koja se emituje na Kurir televiziji, istoričar Nebojša Damnjanovićem i verski analitičar Draško Đenović.
Damnjanović je na samom početku objasnio kakva je bila istorijska pozicija Rimokatoličke crkve na prostoru današnje Srbije, te koliko se to menjalo kroz vekove.
- Katolička i Pravoslavna crkva su u starom i dugom sporu. Bilo je i saradnje između dve crkve, recimo u tursko vreme, za vreme turske vlasti ovde. Naravno, Vatikan je uvek gledao da na neki način privede pravoslavne vernike uniji – ne samo Srbe, već i Bugare, pa i Ruse. To je velika tendencija koja se može pratiti kroz vekove. Vremenom se situacija komplikovala, a Katolička crkva je imala i sopstvene probleme od 16. veka - kaže Damnjanović i dodaje:
- To je period velike reformacije, koja je u 16. i 17. veku izazvala velike verske ratove u Zapadnoj Evropi. Posebno je Nemačka stradala. Od Francuske revolucije, krajem 18. veka, Katolička crkva bila je na ivici uništenja. Izgledalo je kao da je s papama gotovo. Ipak, Napoleon je pozvao papu da prisustvuje njegovom krunisanju.
Vatikan se, uprkos izazovima, izborio za važno mesto u međunarodnim odnosima, o čemu Damnjanović govori:
- To je specifična organizacija koja ima čvrstu strukturu. Ali ta čvrstina nije apsolutna, kako se često misli. Katoličke crkve vekovima moraju da poštuju državne okvire, što je velika tema koja seže još iz srednjeg veka, iz sukoba s nemačkim carevima. Ipak, Rimska katolička crkva je najbolje organizovana – ne kažem da je najbolja po svemu, ali organizaciono jeste.
Đenović pojašnjava koliko su poruke mira koje šalje papa Leon XIV relevantne za današnje odnose pravoslavne i katoličke crkve:
- Zvanično ime pape nije Lav, već Leon XIV. On je i verski poglavar i diplomata, te je njegova obaveza da šalje poruke mira. Oko 1,4 milijarde ljudi koji pripadaju Katoličkoj crkvi neće ući u otvoreni sukob s drugim crkvama i verskim zajednicama. Papa poziva na mir i jedinstvo, jer je to i agenda Katoličke crkve – da se vernici drugih crkava vremenom vrate pod okrilje rimskog biskupa. Zbog toga postoji otklon od Katoličke crkve kod pravoslavnih – strah od unijaćenja i „usisavanja“ pod papinu vlast.
Na pitanje da li je realno očekivati posetu pape Srbiji, Đenović odgovara:
- Papa je jedinstvena ličnost – on je i verski poglavar i šef države. Srpske svetovne vlasti već su uputile poziv za posetu, ali papa ne dolazi bez poziva većinske crkve u zemlji. Obišao je gotovo sve zemlje u regionu osim Srbije i Crne Gore. Nadam se da je sada poseta realnija, jer je sadašnji papa još kao kardinal prošle godine posvetio Srbiju. Takođe, lično poznaje patrijarha Porfirija, što može doprineti otvaranju vrata. Većinu rimokatolika u Srbiji čine Mađari, a ne Hrvati, kako se često misli. Grkokatolici su uglavnom Rusini. Ne postoji razlog da njih ne poseti njihov verski poglavar – kaže Đenović i zaključuje:
- Jedino što nedostaje jeste zvaničan poziv od strane Sinoda ili Sabora Srpske pravoslavne crkve. To je ključna prepreka. Sama država Srbija otvorena je za papinu posetu, jer Vatikan, iako mala država, ima snažnu diplomatiju i važan je igrač na svetskoj sceni.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs