Jednaka osnovna zarada bez obzira na zanimanje? Ideja ka kojoj teži svet već pola veka: Stručnjaci za Kurir izneli detaljnu analizu ovog eksperimenta
Novi ratovi su doneli i nova poskupljenja, a uglavnom se priča o ceni žita i nafte na svetskom tržištu. Kod nas se malo priča, ali u svetu se ozbiljno razmatra ideja o univerzalnom dohotku. Taj eksperiment je nekoliko puta sproveden, počevši od 70-ih godina prošlog veka.
Dolaskom veštačke inteligencije, govori se da će to biti neminovnost u budućnosti i da će svaki građanin da prima tzv. univerzalni dohodak koji bi trebalo da uništi ekstremno siromaštvo među ljudima.
Gosti emisije "Ni pet, ni šest" kod voditeljke Jovane Grgurević, koji su analizirali ovu ideju bili su Dragan Vujičić, novinar, Bojan Dimitrijević, ekonomista i Nemanja Antić, ekonomista i preduzetnik.
Vujičić je približio gledaocima značenje i svrhu univerzalnog dohotka:
- Kada ostanemo bez posla zbog veštačke inteligencije, onda ćemo dobijati određenu sumu novca koja će biti dovoljna da se prehranimo. To nije dobra vest, to je ideja uvrnutog socijalizma. U principu, mi živimo to već na neki način, živimo u tiraniji osrednjosti, u tiraniji ljudi koji ne mogu daleko da dobace, zato i jeste ovako kako jeste. Imamo naravno kraljeve i vladare koji za sebe smatraju da mogu da odrede kako da živimo, pa su smislili i ovo. Mi smo veoma blizu da se ovo i dogodi. Rat Izraela i Irana je vođen od strane veštačke inteligencije, zato i ne deluje preterano inteligentno.
Dimitrijević je pričao o najavljenoj ekonomskoj krizi povodom ratova koji se vode, a koja se u segmentima već oseća:
- Glavni uzrok nekakve moguće velike svetske krize bi bilo da se pojačava intezitet ratova i da je došlo do ozbiljnih poremećaja u svetskom snabdevanju nafte. To se ipak nije desilo. Cena nafte je skočila za 10%, ali će se to verovatno stabilizovati. To se nije desilo, ne može se to tako lako desiti čak i u slučaju da je eskalirao rat između Irana i Amerike, zato što bi time Iran sekao sopstvenu nogu jer i on zavisi od te nafte, iako traga za alternativama. Prema tome, to bi bila radikalna mera u ratu. To se nije desilo, pa mislim da taj sukob, koji je sada zamrznut, iako nije okončan, ne može biti povod za dodatne ekonomske probleme u svetu. Oni su veliki i bez tog poremećaja. Živimo u svetu finansijske nestabilnosti.
Antić je detaljnije analizirao ovu temu, pa je pričao o tome kako možemo da izazovemo krizu ukoliko imamo dovoljno resursa u svetu:
- To su fundamentalna pitanja, kako neko nema, ako nečega ima. U praksi, novca ima mnogo više nego ljudi, ali je ta raspodela drugačija. Mi kao ljudi smo napravljeni da imamo permanentno stanje zloupotrebe našeg okruženja, odnosno ako smo u prilici u 100 odsto slučajeva ćemo to zloupotrebiti. Maksimalna produktivnost nas se postiže u nemaštini, u kompresovanju naših psihičkih, fizičkih i emotivnih mogućnosti. Tu nastaju inovacije, proizvodi, luk, strela, satelit... Znate, mi kada ne moramo, onda verovatno to i nećemo. Pojedinci su iz muka, prekovremenog rada, u ozbiljnim poteškoćama i ozbiljnim naporima stvarali inovacije poput automobila, telefona, satelita, veštačke inteligencije. Kada je čoveku sve potaman, onda je ravno sve.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
ANTIĆ ŠOKIRAO IZJAVOM: