Kada se smrt prenese na Instagram stori: Gde su granice dobrog ukusa?
Sa kim i gde je jutros popio prvu jutarnju kafu vaš kolega, gde letuje vaša komšinica, ko se verio i kako izgleda dete vašeg druga iz srednje škole kog niste videli dvadeset godina. Zahvajujući društvenim mrežama na sva ova pitanja većina nas verovatno može bez problema da odgovori.
Nema sumnje da su mreže postale nova realnost u kojoj živimo i u kojoj svi želimo da izgledamo mnogo bolje ili pametnije nego u stvarnom životu. Međutim, kada smo pored života, na Instagram preneli i smrt?
Stručnjak za digitalne medije Petar Vasić je pred kamerama Kurira izneo svoj komentar povodom ovog trenda.
- Ljudi bi voleli da što više dobiju lajkova, komentara i šera jer to kod njih stvara dopamin. Zbog toga nas sama platforma tera da radimo sve luđe stvari. Platforma to nagrađuje zapravo emocijama koje budi u vama. Dakle, ako mi izbacimo neke naše emocije, ljudi će bolje na to na reaguju, pa će biti više ispraćeno. To je počelo od onog "rođendan mi je", pa se sada stavlja i kada se rodi dete, pa do nekih smrti i svačega nečega. Problematika samih društvenih mreža je da ona živi od naše pažnje. Takav sadržaj uzima našu pažnju - obrazložio je Vasić.
U studiju Kurira, odnosno u emisiji "Puls Srbije" kod voditeljke Milica Marković ovu temu su analizirali psiholog Bojana Šlajmer i stručnjak za društvene mreže Božidar Kramzer.
Kramzer je pričao o reakcijama ljudi kada vide fotografije sa groblja ili sličnih istaknuća smrti voljene osobe:
- Mogu da razumem da to ljudima deluje čudno, čak i neumesno, ali sa druge strane moramo da shvatimo da ljudi uče po modelu i da su društvene mreže prostor na kojem se deli apsolutno sve i deli se život. Ako znamo da je smrt integralni deo života, onda ne bi trebalo da nas čudi to što ljudi dele i takve događaje putem društvenih mreža. Već je normalizovano deljenje sreće, poput rođenja deteta, svadbe, rođendana, onda bi to trebalo da bude prihvatljivo i za tugu jer ljudi požele i to da podele. Mislim da u suštini to nije nešto novo.
Šlajmer je komentarisala ovu pojavu sa psihološke strane:
- Društvene mreže su postale naša produžena ruka, ali i naših emocija. Prvo, kako ih doživljamo i kako ih manifestujemo. Svaki čovek koristi i mehanizme odbrane, psihološke strategije da smanje anksioznost, pa zavisi kako se osoba nosi sa gubitkom. Sam gubitak predstavlja veliki teret, pa osoba pokušava da prvo obavesti javnost, ali i da pokaže vapaj da se drugi identifikuju sa bolom.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
OVO JE OPASNO KAČITI NA DRUŠTVENE MREŽE: