Slušaj vest

Štetne posledice pušenja i duvanskog dima su teme o kojima se godinama unazad govori. Uprkos tome, oni i dalje spadaju u red najvećih uzročnika zdravstvenih problema u Evropi. Prema poslednjim istraživanjima, milioni ljudi svakodnevno puše, najčešće zato što im je teško da ostave cigarete, uopšte nemaju pristup alternativnim proizvodima ili nisu dovoljno informisani o tome koje alternative su im dostupne i kakav je njihov nivo štetnosti.

Ovakva situacija nije slučaj samo u manjim zemljama, već i onim najrazvijenijim, kao što je na primer Nemačka. I pored mera zabrana i povećanja poreza na duvanske proizvode, kao i brojnih kampanja o štetnosti pušenja, u Nemačkoj danas oko 17 miliona ljudi konzumira cigarete, a stopa pušenja nije se promenila od 2017. godine. Osim neefikasnih zabrana, infromisanost ljudi o novim kategorijama nikotinskih i duvanskih proizvoda i konceptu smanjene štetnosti je na veoma niskom nivou, dok crno tržište neprekidno raste. Ovakav trend pokazuje da je drugačiji pristup neophodan što su i preporuke brojnih svetskih stručnjaka.

U prilog tome govori i primena koncepta smanjene štetnosti u zemljama poput Švedske, Češke i Velike Britanije, koja je dala jasne rezultate. Švedska, u kojoj su bezdimni nikotinski proizvodi jasno zakonski definisani i dostupni odraslim potrošačima pod kontrolisanim uslovima, danas ima najmanji broj pušača u Evropi, dok u Českoj i Velikoj Britaniji broj pušača opada iz godine u godinu.

Ono što su pomenute zemlje usvojile, osim brojnih kampanja o štetnosti pušenja i duvanskog dima, jeste jasna regulativa novih kategorija i edukacija. O tome govori i najnovija studija koju su sproveli istraživači sa medicinskog fakulteta Brajton i Saseks (Brighton and Sussex Medical School – BSMS), koja je pokazala da su pušači skloniji prestanku pušenja i prelasku na bezdimne alternative ukoliko zaista razumeju da su ovi proizvodi dokazano manje štetni od cigareta.

Iskustva ovih zemalja, dokazuju upravo neophodnost kontinuirane edukacije, ali i promene pristupa, od stroge zabrane do naučno utemeljene regulative. Kao što ističe Dr Karl Fagerstrom, vodeći švedski klinički psiholog koji se bavi zavisnošću od nikotina, efikasna regulativa treba da balansira između kontrole pristupa štetnim proizvodima i omogućavanja odraslim pušačima prelazak na bezbednije, naučno utemeljene alternative.

Promo