"Kriza srednjih godina nije mit, svima se dešava i veoma je stresno!" Psiholog o tome šta nam se događa između 40. i 60. godina: Javlja se strah od smrti!
Nazivaju ga ponovnim pubertetom koji je obično jači i opasniji od onog već davno prošlog. Posledice mogu varirati od blagih promena ponašanja do sramoćenja i sebe i svojih najbližih. Kriza srednjih godina je period života, uglavnom između 40 i 60 godine, kada ljudi doživljavaju egzistencijalne strahove. U tim trenucima čovek postaje svestan svoje smrtnosti, pa kreće da razmišlja o tome šta je i šta nije postigao u životu.
O ovoj pojavi, koju sve češće pominjemo, a koja je često i izgovor nekim muškarcima da objasne svoja stanja, a nekima zaista turbulentan period sa kojim se teško bore, razgovarali su gosti emisije "Puls Srbije": Đorđe Pavlov Kortina, bivši maneken i diplomirani pravnik i Željko Mašović, psiholog.
- Strah od smrti se javlja jer si negde teoretski prošao pola života, ali praktično tvoje telo počinje da pati ako ga nisi negovao. Ne baš od 40. godine, ali recimo od 45. do 50. godine to krene. To je ista kriza kao kriza identiteta u adolescentnom periodu. Konstantno se ljudi preispituju. Žene će u tim nekim periodima često ući u melanholiju, a muškarci će u toj fazi pre birati neku euforiju, nego melanholiju – kaže Mašović i dodaje:
- Krenu da se bave sportom, hoće da kupe nova kola, a žene se preispituju gde su pogrešile, da li je to taj život koji su htele. Nažalost, to se dešava kada nam je dosadno i na pamet nam ne padaju neke pametne i lepe misli. Trebalo bi to nekako osetiti, ljudi misle da neće biti baš oni podložni tome. To nije dobro razmišljanje, svi smo tome podložni, samo ljudi drugačije doživljavaju to. Ponašajne promene se primećuju.
Pavlov Kortina smatra da je izraz „srednjih godina“ neprihvatljiv, te da to predstavlja samo izgovor za okarakterisanje nekoga:
- Ja ne priznajem krizu srednjih godina, to je izmišljotina nesrećnih žena koje prate promene kod svojih muževa. Takođe, taj naziv im daje alibi za svakakva ponašanja: da se ugoje, zapuste. A kriv je muškarac. Muškarac i žena ulaze u brak od 25. do 35. godine. Tokom perioda tog braka bilduju porodice, karijere, stalno su pod nekim pritiskom – oboje – kaže Pavlov Kortina i dodaje:
- Kada dođemo u te krizne godine, mi smo sve u životu maltene završili i tada imamo jedan višak energije i ne znamo šta ćemo sa tom energijom. Neke svoje mladalačke snove pokušavamo da realizujemo. Ja sam pre mesec dana počeo da učim saksofon, neko bi rekao da sam poludeo. Neko tada možda krene na skije, uči jezike, jogu. Sve je dozvoljeno, osim ako ne narušava porodicu. Celog života smo dužni da radimo na sebi i napredujemo.
Mašović objašnjava da čovek može da reši ovakvu krizu sam sa sobom, tako što će je prevazići ili će sam napredovati na određenom polju:
- Najbitniji je razgovor sa samim sobom. Osim tog disanja i fokusiranja, najbitnije je da mi znamo koje nam misli prolaze kroz glavu i ostanemo nekad sami sa sobom. Svaki stres je nastao zbog neke promene kojoj mora da se prilagodiš, svaka kriza je nastala takođe zbog neke promene kojoj moramo da se prilagodimo. Postoje dve opcije: prva je da to prevaziđeš ili da napreduješ. Taj napredak je super.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs