Životna sredina u fokusu strateških projekata EU: Srbija ima priliku da postane ključni partner Evropske unije
Buduća konkurentnost EU zavisi od njene sposobnosti da obezbedi stratešku autonomiju kada je reč o kritičnim mineralima. Zato je razumljivo zašto se toliko pažnje posvećuje jačanju lanaca snabdevanja - sirovine poput litijuma, kobalta i nikla ključne su za proizvodnju baterija, obnovljive izvore energije i zelenu tranziciju u celini.
Evropski planovi se oslanjaju na sveobuhvatni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA), koji daje prednost projektima od posebnog značaja, onima čiji kvalitet i obim mogu da pomognu EU da ostane konkurentna na svetskom tržištu. Projektu "Jadar" zato je dodeljen status strateškog projekta i u njemu je Unija prepoznala oslonac za temelje svoje strategije vezane za retke rude.
Reč je o jednom od najvećih i najbolje istraženih litijumskih depozita u Evropi, što je potvrđeno jasnim i transparentnim kriterijumima. Odluka je istovremeno potvrda da se projekat može realizovati u skladu sa EU standardima zaštite životne sredine, uz osetne ekonomske i druge benefite za Srbiju.
Vrednost "belog zlata"
Proizvodnja litijum-karbonata je procenjena na 58.000 tona godišnje, što Srbiji otvara priliku da se pozicionira kao ključni partner EU u lancu snabdevanja litijumom, ali i da razvije povezanu industriju. Tako se dodata vrednost "belog zlata" ogleda u sektorima prerade, proizvodnje baterija, reciklaže i edukacije. Pred Srbijom je mogućnost integracije u globalne lance snabdevanja, što će privući veliki broj visokokvalitetnih investicija uz sofisticiranu tehnologiju. Međutim, prvi i osnovni preduslov za realizaciju jeste da se studijom procene uticaja na životnu sredinu, prema zakonima Republike Srbije, dokaže da je projekat bezbedan po ljude i prirodu.
Status strateškog projekta dodeljuje se prema utvrđenim kriterijumima koji podrazumevaju tehničku izvodljivost, visoke standarde zaštite životne sredine, društvene odgovornosti, dobrog korporativnog upravljanja, kao i postojanje obostrane koristi za EU i zemlju domaćina.
To znači da će projekat "Jadar" morati da ispuni sve norme kako bi očuvao životnu sredinu. Pritom, biće potrebno uključivanje lokalne zajednice jer je evropska regulativa beskompromisna u poštovanju transparentnosti i odgovornog rudarenja. Status strateškog projekta ne zanemaruje nijednu obavezu iz oblasti zaštite životne sredine, već ih ističe u prvi plan. Samo oni projekti koji mogu dokazati da ispunjavaju najviše ekološke standarde zadržaće takav status, a svi parametri će biti redovno proveravani.
Očuvanje ekosistema po svaku cenu
U prilog tome svedoči i izjava portparolke Evropske komisije Erini Zarkudele koja potvrđuje rešenost EU da očuva ekosistem po svaku cenu, ali i da projekte uskladi sa izazovima održivog rudarstva.
- To što je projekat Jadar proglašen projektom od strateške važnosti, može se promeniti preko noći. Ako država ne ispuni određene uslove koje propisuje Evropska unija, biće odmah povučen sa ove liste. To se pre svega odnosi na praćenje, sprečavanje i minimiziranje uticaja na životnu sredinu, potom društveno nepovoljnih uticaja kroz korišćenje odgovornih praksi, uključujući poštovanje ljudskih prava, kao i prava meštana i radnika, na teritoriji planiranoj za kopanje - striktna je Zarkudele.
Praćenje različitih direktiva je konstantna obaveza, ali i praktična garancija da životna sredina u Srbiji neće biti ugrožena. Evropski standardi postaju ekološka prednost jer podrazumevaju korišćenje najmodernije tehnologije. Na duže staze to može rezultirati stvaranjem više radnih mesta, kao i jačanjem ekološke svesti u društvu.
Pravnik Milan Antonijević razume priliku koju projekat "Jadar" donosi, navodeći da će on obavezati i ostale aktere rudarske industrije u Srbiji da se modernizuju.
- Evropski standardi su najviši i oni su ono čemu treba da težimo. Ako se nešto radi novcem Evropske unije, prati se svaki korak, pa će tako biti i s litijumom. Životna sredina neće biti narušena - uveren je Antonijević.
Sve ovo osmišljeno je sa idejom da se obezbedi održivo iskopavanje kritičnih sirovina jer od njih zavisi sutrašnjica. Srbija ima pol poziciju u toj trci, naročito u pogledu zelene tranzicije automobilske industrije. To što je Evropa prepoznala značaj srpskog litijuma je prilika koju zemlja treba da iskoristi, posebno zato što status strateškog projekta podrazumeva strogo poštovanje propisa koji osiguravaju da rudarstvo bude bezbedno za životnu sredinu.
