Đaci uskoro polažu inicijalne testove: Evo kada počinju, koji predmeti su na proveri i zašto su rezultati svake godine loši
Svake godine ista priča - inicijalna testiranja znanja osnovaca i srednjoškolaca na početku školske godine trebalo bi da pokažu nivo znanja stečenog u prethodnoj, ali se neretko pretvore u zbrku, pritužbe nastavnika i đaka, pa i u pitanje - da li ovakva provera zaista ima smisla. Evo kada će đaci ove školske godine imati prvo testiranje u klupama, kakvo se znanje očekuje da pokažu, i čemu to dalje služi.
Inicijalni testovi iz matematike i srpskog jezika i književnosti rade se i u osnovnim i u srednjim školama. Takođe, kako deca u kroz školovanje dobijaju nove predmete, prvo u nižim, a potom i u višim razredima osnovne škole, a potom i u srednjoj školi sukcesivno se uvode i novi predmeti: fizika, hemija, biologija, geografija, istorija i drugi.
Kada počinju testovi
Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih škola govorio je o tome kada se mogu očekivati inicijalni testovi.
- To je na neki način obavezno, i obično se održavaju sredinom septembra, od oko 15. septembra. Testove priprema Ministarstvo prosvete ili stručna veća. Kada stignu rezultati vidimo kako stoje deca sa znanjem koje su stekli ili u osnovnoj školi, ako su upisali prvi razred srednje škole ili u prethodnom razredu.
Antić je takođe govorio o tome kakvo znanje deca pokazuju na inicijalnim testovima.
- Inicijalni testovi ne pokazuju pravo znanje. Ne znam da li to deca neozbiljno shvataju ili ne, ali rezultati su strašno loši, bilo da je srpski ili matematika. Važno je da znate da je nama prosek na maloj maturi za srpski i matematiku bila jaka dvojka, i prema tome nam deca u srednju školu ne dolaze sa, čini se, baš dobrim predznanjem. Stoga, moramo da razmislimo o tome da nama u obrazovanju nešto ne valja.
Iz godine u godinu svedočimo da su rezultati inicijalnog testiranja lošiji....
- Ovi testovi moraju da se urade kako bi profesori znali da li je detetu znanje dobro, jer učenik može imati ocenu pet ali funkcionalno imati dosta niže znanje. Rezultati će sigurno biti loši. Dosta je prethodne školske godine poklonjeno ocena zbog raznoraznih protesta i štrajkova. Ne smemo, i ne možemo da očekujemo neko znanje na visokom nivou. Za sve što se dešavalo u prethodnom periodu i mi nastavnici moramo da snosimo deo odgovornosti. Moramo videti gde je učenik slab kako bismo im pomogli - ističe Antić.
Gorica Ivanović, učiteljica iz beogradske OŠ "Sveti Sava" govorila je zašto je inicijalno testiranje đaka na početku školske godine neophodno, ali i korisno za nastavnike, pored dece i roditelja.
- Na početku školske godine prvo se sa đacima bilo da su u pitanju prvaci ili ne prođe kroz gradivo koje je urađeno prošle godine, i onda se daje inicijalni test. Kao i svake godine od testa očekujem da meni pomogne da uradim analizu zapamćenog kako bih potom mogla da radim sa decom. Važno je da znamo da se taj test ne ocenjuje već procenjuje.
Ivanovićeva je objasnila i zašto ovaj test ima smisla.
- Test ima smisla jer nastavniku daje početnu poziciju da krene sa radom sa decom u novoj školskoj godini. U osnovnim školama se u nižim razredima polažu matematika, srpski jezik, svet oko nas u drugom razredu, odnosno priroda i društvo u trećem i četvrtom. Kako god deca uradila test to je korisno za njih, jer se pokriva ono osnovno što dete treba da znanja. A sa rezultatima testa nastavnik planira kako da dalje uči decu.
Zašto su rezultati loši
Osvrnula se i na to da li bi nekoga trebalo kriviti ako rezultati nisu, uslovno rečeno, zadovoljavajući.
- Za loše rezultate ne možemo da bacamo krivicu na onog prethodnog predavača kod koga su bila deca. Trenutna situacija uticala je i na nastavnike. Neki su izgubili volju, mnogi ne daju sve od sebe. Nažalost, tome doprinosi i to što je u društvu mnogo obezvređeno kompletno obrazovanje. Nikada nije bilo ovako loše stanje u prosveti kako sada. Ipak, radost i osmeh dece niša ne može da zameni, i to je ono, pored znanja, što je mnogim prosvetnim radnicima zapravo najvažnije.
Podsetimo, rezultati inicijalnih testiranja prošle godine otkrili su zabrinjavajuću realnost - deca teško savladavaju osnovne veštine poput čitanja i pisanja. Iako testovi nisu ocenjivani, povratne informacije prosvetara ukazuju na drastičan pad znanja, sa samo 3% učenika koji su postigli zadovoljavajući nivo.
Kurir/Blic