Slušaj vest

Vukov sabor, najznačajnija kulturna manifestacija u Srbiji koja se u Loznici i Vukovom Tršiću održava 92. put svečano je otvorena večeras (8.9.) u Vukovom domu kulture. Svetkovinu koja čuva sećanja na lik i delo reformatora srpskog jezika Vuka Stefanovića Karadžića (1787-1864) i ove godine traje do 14. septembra, otvorio je ministar kulture Nikola Selaković posle ‘’Himne Vuku’’ i pozdravne reči gradonačelnice Loznice Dragane Lukić.

Sabor, jedna od najzvučnijih reči predivnog srpskog jezika, kada se izgovori u Vukovoj Loznici, pogotovo na današnji dan kada se okupljamo oko Vukovog zaveštanja, kada se sabiramo kao što je on sabirao reči koje tvore jezik, a narod koji govori sabranim jezikom i sam se sabrao, kazao je na početku obraćanja ministar Selaković. Kada se sabiramo sabrani smo koliko se okupljamo oko onih koji su nas učili saboru i učinili sabornim, zato se na Međunarodni dan pismenosti treba setiti Svetih Ćirila i Metodija, Svetoga Save, Konstantina filozofa, Resavske i Račanske škole, Save Mrkalja i Dositelja Obradovića, setimo se slavnih nastavljača Vukovog jezika, Daničića, Njegoša, i Branka Radičevića, naveo je on.

- Za dobro srpskog naroda Vuk je sabirao ne samo učenosti već, pre svega, narodna kazivanja, tako je narodnim duhom posredovana sabranost oko Svetosavlja i sabiranje reči o njemu. Sveti Sava pre osam i Vuk pre dva veka, obojica utemeljivači i reformatori, toliko temeljni i obuhvatni da i danas možemo i moramo da učimo od njih. Prvo da utemeljenje i reformisanje nikada nisu završeni, oni su život jednog naroda, drugo da čuvanje temelja i unapređenje nisu suprotnosti već jedno te isto. Kada pomislimo da je naš jezik samo jedan među mnogima, kada pomislimo to i za naše pismo setimo se, da smo mi po svoj prilici više njihovi nego što su oni naši. Nije svejedno kojim pismom pišemo, kojim su pisali naši preci i kojim će pisati naša deca. Od toga da li ćemo razumeti koliko je ovo važno zavisi mnogo toga u našoj kulturi, a neko bi rekao - zavisi sve. Ćirilica nije samo pismo, ona je naš svet, ako ćirilicu ne zaštitimo mi to umesto nas neće učiniti niko. Ipak je najvažnije da ćirilica živi u nama, a naročito u našoj deci, da oni koji danas rastu znaju da su slovo i pismo snaga, to svima jeste, treba i mora da bude jedini putokaz - poručio je Selaković otvarajući 92. Vukov sabor.

Otvoren 92. Vukov sabor u Loznici  Foto: Kurir.rs/T. Ilić

Lukićeva je u obraćanju kazala da je Vuk verovao da jezik nije samo sredstvo komunikacije, već čuvar sećanja i identiteta naroda, a da je kroz reformu jezika, prikupljanje narodnih pesama i sastavljanje prvih srpskih rečnika, stvorio temelje moderne srpske psimenosti i kulture,čineći da glas naroda dopre do svih generacija koje dolaze.

- Kroz sve ove godine, Vukov sabor nije samo očuvao jezik, već je postao simbol naše nacionalne i kulturne svesti. Svaka godina sabora podseća nas koliko je važno prenositi znanje i tradiciju novim generacijama, da reč, priča i pesma nastave da povezuju i inspirišu. Neka 92. Vukov sabor bude vreme zajedništva, učenja i radosti. Neka nas podseća da reč gradi mostove između generacija i da nss ujedinjuje u poštovanje prema našoj kulturi, jeziku i tradiciji - poručila je ona.

Posle otvaranja izveden je poetski kolaž ‘’Pesmo moja’’, posvećen srpskim pesnicima na čije su stihove iskomponovane pesme, a sat pre zvaničnog otvaranja saborovanja u Galeriji "Mina Karadžić" predstavljen je "Muzej ćirilice" iz Bajine Bašte. Narednih dana sledi više različitih programa, sve do nedelje kada će biti održana završna svečanost u Tršiću. Posle "Himne Vuku" i obraćanja gradonačelnice, tradicionalnu saborsku besedu održaće dr emerita Ljiljana Pešikan Ljuštanović. Za kraj saborovanja biće izvedena predstava-igrokaz "Nebeski Vukov sabor" u režiji Rada Vukotića.

Podsetimo, u dvorištu Vukove, tada obnovljene i osveštane spomen-kuće 17. septembra 1933. održano je prvo saborovanje i od tada se svake godine, uoči Male Gospojine, u Tršiću okupljaju poštovaoci njegovog dela. Organizatori 92. Vukovog sabora su Centar za kulturu "Vuk Karadžić" i Grad Loznica uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture.

Kurir.rs