Šok činjenica: Hrvati su preuzeli Vukov srpski jezik kao svoj! Karadžić bio počasni građanin Zagreba!
Malo ko danas zna da je Zagreb 16. septembra 1861. godine proglasio Vuka Stefanovića Karadžića počasnim građaninom i dao mu sva prava i slobode "kao i svakom Zagrepčaninu". Da, tvorac srpskog književnog jezika bio je počasni građanin glavnog grada Hrvatske!
I ne samo to - Hrvatski sabor je zvanično preuzeo Vukova jezička pravila i na njima izgradio svoj književni standard. Prihvatili su sve: fonetsko pravilo "piši kao što govoriš", izbor štokavskog narječja, pa čak i akcenatski sistem. Dakle, ono što danas zovemo "hrvatski književni jezik" nastao je po srpskom modelu.
Slavni lingvista Ivan Broz 1892. štampa Hrvatski pravopisi u predgovoru priznaje da bi se to slobodno moglo zvati i "srpskim pravopisom". Još žešći je bio Tomo Maretić, koji 1899. izdaje Gramatiku i stilistiku hrvatskog ili srpskog jezika i zapisuje rečenicu koja je i danas citat koji "peče": "Ono što je Ciceron za Latine, to je Vuk za nas!"
Vuk je u Zagrebu imao ulicu više od sto godina. Ali 1992. godine, kada je Hrvatska raskidala sve veze sa Srbijom, Vukovo ime je nestalo sa tabli. Dakle, dok je u 19. veku bio slavljen kao tvorac zajedničkog jezika, kraj 20. veka doneo je potpuno brisanje tog nasleđa.
Ova činjenica je danas pomalo neprijatna onima koji tvrde da Hrvatska ima "poseban" jezik odvajkada. Istina je da su hrvatski standard i pravopis nastali na srpskim normama koje je definisao Vuk - i da su ih tadašnji najugledniji hrvatski lingvisti oduševljeno prihvatili.
BONUS VIDEO