Slušaj vest

Gotovo svaka druga mama u Srbiji oseća se usamljeno nakon porođaja, 80 odsto njih suočava se s postporođajnom tugom, a posebno je alarmantan podatak da je skoro trećina mama (čak 27,2 odsto) makar jednom pomislila da ne želi da postoji!

Ovo su rezultati istraživanja "Mentalno zdravlje mama u postporođajnom periodu", koje je sprovelo Udruženje Centar za mame, uz podršku brenda "Libres", a koje je prvi put donelo detaljan uvid u mentalno zdravlje i iskustva majki u prvih šest meseci nakon porođaja, s posebnim fokusom na bebi bluz.

Majka sa simptomima depresije drži bebu u naručju
Kod 33,4 odsto žena osećanje tuge bilo je svakodnevno Foto: Shutterstock

Podaci pokazuju da se simptomi bebi bluza javljaju kod čak 77,5 odsto majki. Kod 44,1 odsto osećanja tuge i preplavljenosti bila su povremena, a kod 33,4 odsto svakodnevna. Više od dve nedelje simptome je imalo 44,8 odsto ispitanica, a kod trećine su potrajali i duže od mesec dana.

Iscrpljenost i bezvoljnost postali su nova svakodnevica za 80 odsto porodilja, dok je gotovo polovina ispitanica priznala da se osećala usamljeno ili imala osećaj krivice i posramljenosti bez jasnog razloga. Epizode nekontrolisanog plakanja zabeležene su kod skoro 60 odsto žena.

Jovana Ružičić, autorka istraživanja, psihološkinja i direktorka Centra za mame, kaže za Kurir da je bebi bluz, tj. postporođajna tuga, kratkotrajno emocionalno stanje koje se javlja u prvim nedeljama nakon porođaja.

sequence-03.00-33-26-17.still005.jpg
Postporođajna tuga se kod žena manifestuje na različite načine Foto: Kurir Televizija

- Može se manifestovati na različite načine - mama može biti anksiozna, imati nesanicu, biti nesigurna, plačljiva... Neke mame imaju blaže simptome, a neke izraženije. Neke mogu imati jedan, dva simptoma, a neke više njih - objašnjava Ružičićeva ističući da postoji jasna razlika između postporođajne depresije i tuge. Glavna razlika je u intenzitetu i trajanju.

Zabrinjavajući podaci

- 44,1 odsto mama je povremeno imalo promene raspoloženja i osećaje tuge, a 33,4 njih svakodnevno

- kod 44,8 odsto žena simptomi su trajali duže od dve nedelje, dok je 14,9 odsto navela da su tegobe trajale i u trenutku anketiranja

- kod 67,3 žena bebi bluz je trajao duže od mesec dana

- 27,8 odsto mama smatra da je imalo postporođajnu depresiju, ali 79,9 odsto učesnica nije tražilo pomoć

- emocionalne oscilacije navelo je 37,7 odsto učesnica, učestalu uznemirenost ili tugu 24 odsto, dok tek 23,5 odsto taj period vidi kao uglavnom stabilan

- povremenu iscrpljenost i bezvoljnost osetilo je 46,6 odsto žena, a stalnu 33,7 odsto

- usamljenost je česta (46,1 odsto često, 33,3 odsto ponekad), kao i osećaj krivice ili posramljenosti bez jasnog razloga koji je imalo 46,2 odsto mama

- epizode nekontrolisanog plakanja bile su prisutne često (25,7 odsto) ili povremeno (33,9 odsto)

- Postporođajna tuga, iako loše utiče na mamu, ne ometa je u obavljanju aktivnosti. Ona funkcioniše na osnovnom nivou, samo se ne oseća u punoj snazi i sreći, dok mama koja ima postporođajnu depresiju ima mnogo intenzivnije simptome - objašnjava ona dodajući da se, s druge strane, neprepoznata i netretirana postporođajna tuga može razviti u depresiju:

- Posebno zabrinjava taj podatak da je čak 27,2 odsto mama makar jednom pomislilo da ne želi da postoji, što je jasan poziv za rani skrining i brzu, neosuđujuću stručnu podršku.

Jedan od glavnih uzroka pogoršanja mentalnog zdravlja kod porodilja jeste nedostatak podrške. Istraživanje je pokazalo da se samo svaka četvrta majka osećala potpuno emocionalno podržanom, dok je polovina ispitanica navela da je podrška porodice i prijatelja bila minimalna ili potpuno izostala.

Uticaj postporođajne depresije na muškarce

Istraživanje je prvi put u Srbiji pokrenulo i temu postporođajne depresije kod muškaraca. Ukupno, 47,3 odsto mama ocenjuje da se partner uspešno nosio sa izazovima. Polovina mama nije primetila značajne promene u emocionalnom stanju partnera nakon porođaja, ali deo je opisao razdražljivost (20,9 odsto), promene sna i apetita (18,6 odsto) ili povlačenje iz porodičnog života (8 odsto). Kada je reč o brizi o bebi, 64,6 odsto mama kaže da je partner bio angažovan, dok je četvrtina učešće opisala kao povremeno i bez inicijative.

postporodjajna-depresija-majke-novorodjence.jpg
Mame koje imaju oslonac lakše podnose promene i stres Foto: Shutterstock

- Mame koje dobiju topao i podržavajući početak u porodilištu, fer podelu obaveza kod kuće, jednu sigurnu osobu na koju mogu da se oslone, kao i brz i neosuđujući pristup stručnjacima - znatno se brže oporavljaju i ređe razvijaju depresivne obrasce ponašanja - zaključuje Ružičićeva.

Onlajn anketa o mentalnom zdravlju u postporođajnom periodu sprovedena je od 5. do 30. avgusta, a u njoj je učestvovala 1.701 žena koja se porodila u poslednjih 10 godina u Srbiji.

Broj telefona za pomoć

Nacionalna SOS linija za psihološku podršku ženama pre, u toku i nakon trudnoće je na broju 0800/309-309, uz odabir opcije 4. Radi 24 sata, sedam dana u nedelji, a na ovaj broj se javljaju lekari Klinike za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević". Na istom broju opcija 1 otvorena je za prevenciju samoubistva.

Centar za mame ima Mama SOS liniju, besplatnu telefonsku podršku namenjenu mamama koje nemaju s kim da podele svoja osećanja i brige. Linija je dostupna radnim danima od devet do 15 sati na broju 0603393390.