Slušaj vest

U prvoj polovini 19. veka, dok je Evropa ključala u sukobima i trgovinskim nadmetanjima, Srbija je sanjala o izlasku na svetsku mapu pomorstva. Vizija je bila smela – redovna brodska linija Beograd–Marselj, koja bi povezala srpsku prestonicu s jednim od najvećih luka Mediterana i otvorila vrata modernoj trgovini.

U tu avanturu upustio se francuski pomorski kapetan, avanturista i vizionar, koji je došao na Dunav da pokrene posao iz snova. Ipak, iza grandioznih planova krila se i mračna strana – knez Miloš Obrenović, pokušavajući da privuče strana ulaganja, predao je rudnik Majdanpek prevarantima, verujući u njihova obećanja o napretku.

Dok su Austrija i Francuska vodile trgovinske i političke ratove preko naših leđa, srpski san o pomorskoj slavi raspršio se poput dima nad Dunavom. Umesto luke u Marselju, ostala je samo priča o propuštenim prilikama, naivnosti i velikim ambicijama male kneževine.
- Kako je izgledao srpski plan da spoji Dunav i Mediteran?

- Ko je bio kapetan koji je hteo da Beograd postane luka velikih brodova?

- I kako je Srbija ostala bez Majdanpeka zbog prevaranata?

Sve to otkrijte u novom izdanju serijala „Istorijska čitanka Kurira“!

Ne propustite u nedelju – samo uz Kurir!

Kurir.rs