Slušaj vest

Rušenje nelegalno izgrađenih objekata koji ni po novom predloženom zakonu o nepokretnostima neće moći biti legalizovani njihove vlasnike može da košta od 1.000 do čak 10.000 evra.

Iako se Predlogom zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnosti, koji će se u utorak naći na prvoj sednici drugog redovnog zasedanja Skupštine Srbije, ne stavlja akcenat na rušenje nelegalnih kuća, stanova i drugih "na divlje" izgrađenih objekata, već na njihovoj legalizaciji, neki će ipak morati biti uklonjeni.

Naime, prema raspoloživim podacima, oko 4,8 miliona nepokretnosti u Srbiji je van evidencije, od toga je oko 2,7 miliona legalno izgrađeno, ali neupisano u katastar, dok je oko 2,1 milion objekata nelegalno izgrađeno (predmet ozakonjenja), među njima i 975.822 stana.

legalizacija shutterstock_2454904183.jpg
Foto: Diane Woodcheke/Shutterstock

Predlog novog zakona nalaže da objekti izgrađeni na površinama koje su planirane i privedene javnoj nameni, kao i u zaštićenim područjima, budu uklonjeni o trošku onih koji su ih izgradili, ili će postati vlasništvo države.

Šta ne može biti legalizovano:

* objekti na zelenim površinama

* objekti na površinama s javnim namenama

* na tuđem zemljištu

A cena rušenja i odvoženja šuta, kako za Kurir tvrde u firmama koje se tim poslom bave, zavisi od mnogo faktora, počev od pristupačnosti lokacije na kojoj se kuća ili drugi objekat za rušenje nalazi, od kakvih materijala je građen, kolika je kvadratura, pa do udaljenosti deponije na koju se šut odvozi.

- Mi prvo izlazimo na teren i na licu mesta se dogovaramo o ceni rušenja. Rušenje se plaća po kvadratu ploče i košta 40 do 50 evra sa odvozom šuta. Uklanjanje krova se naplaćuje kao i kvadrat ploče. Nije isto ako je kuća u nekoj maloj uskoj ulici, gde je pristup mašinama otežan, ili je na nekom otvorenom mestu. Raspon cene rušenja se kreće od 1.000 do 10.000 evra, zavisno od toga čime se ruši, bagerima, miniranjem. Cena zavisi i od okoline, da li ima objekata u blizini, da li treba da izlaze statičari zbog okolnih kuća, od prašine i slično - kaže za Kurir Milan Jevdić, vlasnik firme "Dijamant Rez" iz Leštana u Beogradu.

Cena zavisi i do udaljenosti deponije

Prema njegovim rečima, na cenu rušenja nekog objekta utiče i to od čega je izgrađen i koliko je udaljen od deponije u Vinči, koja je u Beogradu jedina za odlaganje građevinskog otpada.

- Deponija u Vinči je jedina u Beogradu i oni zahtevaju da sve mora da se razdvoji - drvo, šut, stiropor, beton... Sve se klasifikuje posebno da bi se odložilo na toj deponiji. Za kamion šuta može da se plati od 5.000 dinara do 50.0000 dinara, zavisno šta vozite. Najjeftiniji su beton i suva zemlja, koji koštaju oko 5.000 dinara po kamionu. Ako je mokra zemlja onda se naplaćuje pet do šest evra po kubiku. Ako procene da je zemlja vlažna, može da košta oko 720 dinara tona - objašnjava Jevdić.

On dodaje da na cenu utiče i kakvim kamionom se odvozi šut.

- Zavisi da li kamion treba pokrivati ili ne. Ako je zgrada građena od opasnih materijala, poput azbesta, onda dolazi specijalna firma iz Lapova koja ga nosi i prerađuje u svom pogonu ili ga izvozi. Staklena vuna je isto opasna i to je specijalan transport - kaže Jevdić i dodaje da posla ima dosta, pa se na rušenje čeka od 15 do mesec dana, a pozivi najčešće stižu od izvršitelja ili od vlasnika nelegalnih kuća i zgrada koji se tako dogovore sa izvršiteljima.

Rušenje na tuđem imanju

"Ako je objekat za koji je podneta prijava za upis izgrađen na zemljištu u isključivoj privatnoj svojini drugog pravnog ili fizičkog lica, koje nije i vlasnik objekta, a podnosilac prijave nije dostavio podobne dokaze o pravu svojine na zemljištu, Agencija obaveštava podnosioca prijave da nisu ispunjeni uslovi za upis objekta, dela objekta ili posebnog dela objekta i upućuje ga da kao prethodno pitanje utvrdi pravo svojine na zemljištu pred nadležnim organom, u roku od pet godina, od dana dobijanja obaveštenja od Agencije. U slučaju neuspeha u sporu vlasnika objekta iz stava 1. ovog člana, vlasnik zemljišta ima pravo da traži uklanjanje objekta", stoji u članu 13. predloga zakona.

Predračun na licu mesta

Nenad Antanasijević, vlasnik i direktor preduzeća "Goša komerc" iz Vranja, koja je specijalizovana za rušenje objekata, kaže da se za taj posao pravi predračun na licu mesta, ali da se u narednih pet godina ne mogu tim baviti.

- Trenutno radimo na izgradnji auto-puta Beograd-Zrenjanin-Novi Sad i brze pruge Zemun polje - Ekspo i nemamo resursa za uklanjanje objekata. Sigurno pet godina nećemo moći time da se bavimo - kaže Antanasijević.

Brojke

4,8 miliona objekata ima u Srbiji kojima nije utvrđen vlasnik

2.050.614 objekata izgrađeno suprotno zakonu prema popisu objekata po donošenju Zakona o ozakonjenju objekata 2015. i 2016.

* 975.822 nelegalna objekta su stanovi

Koji su razlozi za to, nije poznato, ali mnoga preduzeća koja su u unutrašnjosti Srbije registrovana za rušenje bave se nekim drugim građevinskim radovima.

- Mi rušimo postojeće objekte samo ako mi na toj lokaciji nešto gradimo. Imamo samo tešku mehanizaciju i radimo kamenolome, pa nemamo cenovnik rušenja objekata - rekao nam je Ivan Sofronijević, vlasnik firme "Sofronijević" iz Kosjerića.

OVO SU NAJČEŠĆE ZAMKE KOD KUPOVINE STANOVA I KUĆA! Stručnjak za nekretnine upozorava na neprijatna iznenađenja koja se mogu dogoditi Izvor: Kurir televizija