Slušaj vest

Sve veći broj mladih, posebno adolescenata, koji su u tim "ludim godinama" kada su željni dokazivanja, a i kada pate mnogo više od bilo koga što nemaju nešto za čime žude, koristi veštačku inteligenciju i AI alate kako bi popravili svoj izgled i sve oko sebe na fotografijama koje objavljuju na društvenim mrežama.

U želji da se uklope u nametnute estetske standarde, često prelaze granicu, pa menjaju ne samo crte lica, boju očiju ili ton kože već i pozadinu, frizuru, garderobu, pa čak i dodatke poput satova, torbi i šminke, kako bi izgledali kao da žive luksuzan, za njih nestvaran život.

profimedia0342136053.jpg
Mladi se na mrežama predstavljaju kao da žive luksuzan život. Foto: Profimedia

Psiholozi upozoravaju da ovaj trend može imati ozbiljne posledice po mentalno zdravlje.

Sve je više slučajeva u kojima mladi izražavaju nezadovoljstvo svojim stvarnim izgledom, jer ne mogu da se poistovete sa onlajn verzijom sebe, koju su kreirali pomoću veštačke inteligencije ili drugih aplikacija i Fotošopa.

Autentične, neobrađene fotografije gotovo da nestaju s profila na društvenim mrežama jer se retko ko odlučuje da podeli fotografiju bez filtera, senki ili AI dorade.

Veštačka inteligencija (1).jpg
Retko ko odlučuje da podeli fotografiju bez filtera ili AI dorade. Foto: Shutterstock

U nekim slučajevima originalna fotografija se i ne sačuva, jedino što ostaje jeste savršena, virtuelna verzija identiteta. Sa razvojem AI tehnologija, slike se sve češće generišu direktno u aplikacijama, brišući razliku između stvarnosti i fikcije.

Psiholog Nađa Tulić ocenjuje da sve više mladih ljudi živi u digitalnom prostoru i podređuje svoj život validaciji u njemu.

puls clean.02_07_52_23.Still013.jpg
Mladi se odriču svoje autentičnosti da bi se uklopili u šablon, kaže Tulićeva. Foto: Kurir Televizija

- Plasiraju ono što misle da će ih u tom digitalnom svetu bolje pozicionirati. Problem je u autentičnosti. Odriču se svoje autentičnosti da bi se uklopili u šablon društveno "poželjnog". Na kraju to dovede to potiskivanja sebe i hroničnog unutrašnjeg nezadovoljstva. Iskrivljena realnost nekada može doneti samo trenutno zadovoljstvo, ali nikako ne može nahraniti našu dušu - kaže za Kurir Tulićeva i naglašava:

- Mladi treba da se uče da je moguće integrisati ono što je njihovo autentično i ono što je društveno poželjno. Jer društvo zapravo jeste skup svakog autentičnog pojedinca.

Psiholog Dragica Mihajlović smatra da su ovakve pojave veoma opasne.

1009 dragica-mihajlovic-printscreen.jpg
Mladi gube kontakt s realnošću, kaže Mihajlovićeva. Foto: Kurir TV

- Novim generacijama je postalo normalno da sve fotografišu, snimaju i svoj život javno pokazuju. Oni ne vide u tome problem. Žive u paralelnim svetovima, ovom stvarnom i onom digitalnom. Došli smo do toga da se u tom svetu trude da se izdvoje i prikažu kao da žive neki drugi život, deluje kao da su to neke druge osobe na mrežama. Prvo su počeli sa obradom fotografija, pa su sada otišli korak dalje i trude se da pokažu način, stil i status života totalno drugačiji od onog koji žive. Gubi se kontakt s realnošću i kasnije će im postati nebitno šta se dešava u ovom svetu, jer im je jedini fokus na tome kako se predstaviti na društvenim mrežama, kakvu fotografiju napraviti i objaviti i njome poslati poruku drugima koji postaju bitniji od sebe samih.

Zahtevi mladih

  • ulepšavanje lica - glatka koža, isticanje očiju, manja vilica, uklanjanje podbratka, bora, podočnjaka i bubuljica
  • promena stila oblačenja - novi izgled obično bude u skupoj, markiranoj garderobi s luksuznom šminkom i markiranom torbom ili satom
  • dodavanje pozadine - npr. da izgledaju kao da su na egzotičnom putovanju, moru ili u gradu, u skupom restoranu
  • pretvaranje selfija u profesionalne fotografije da bi delovale ozbiljnije