Slušaj vest

Za „Elektroprivredu Srbije“ energetska tranzicija je realnost, ali pre svega razvojna šansa. To za nas nije samo obaveza, već taj proces vidimo kao pravi put za modernizaciju, diversifikaciju proizvodnje i jačanje energetske bezbednosti regiona. To je dugoročan proces koji mora biti utemeljen na stabilnosti energetskog sistema uz obezbeđenje ekonomskog razvoja kako države, tako i energetskih kompanija – rekao je Radovan Stanić, pomoćnik generalnog direktora EPS za operativne poslove, na panelu „Energetska tranzicija u Srbiji u Crnoj Gori: Izazovi, realnost i budućnost“ u okviru konferencije „ESG Zaokret: Od regulative do kulture“.

Stanić je istakao da se EPS pokazao kao siguran i proizvođač i snabdevač za privredu i građane Srbije, te da je imajući u vidu razvojne i investicione planove sigurno da će to ostati i u budućnosti. On je istakao da su ulaganja u obnovljive izvore i diversifikacija izvora odgovor na zadatke iz procesa dekarbonizacije i dostizanja karbonske neutralnosti.

- Ove godine EPS je snažniji za 76 zelenih MW iz solarne elektrane „Petka“ i prvog našeg vetroparka „Kostolac“. Dosadašnjim revitalizacijama hidroelektrana dobili smo novih 236 MW snage, a putem modernizacije nastavljamo i obnovom „Vlasinskih HE“, HE „Bistrica“ i „Potpeć“: Aktivno radimo na pripremi strateških projekata RHE „Bistrica“ i solarnih elektrana od 1 GW. Važno je da tranzicija ka OIE bude praćena izgradnjom balansnih kapaciteta, pametnih mreža i sistema za skladištenje energije. Ako povećamo solar i vetar, a ne modernizujemo mrežu i balansne kapacitete, rizikujemo da izgubimo stabilnost sistema. Zato energetsku tranziciju moramo da posmatramo kao sveobuhvatan tehnički projekat, ne samo investicioni – rekao je Stanić.

Pomoćnik direktora EPS za operativne poslove je naglasio da su uložena značajna sredstva u modernizaciju termo sektora, posebno u oblasti zaštite životne sredine. Stanić je ukazao na to da uspešno rade postrojenja za odsumporavanje u Kostolcu i u TENT A, a emisije sumpor-dioksida smanjenje su čak 30 puta. Prema njegovim rečima, EPS je pripremio i plan dekarbonizacije, a jedan od ciljeva je da se do 2030. godine za 25 odsto smanji upotreba lignita u odnosu na 2019.

- Termoelektrane su i dalje oslonac sigurnosti energetskog sistema Srbije i glavni izvor bazne energije. Svi treba da budemo svesni toga da bi potpuno gašenje termoelektrana „pre vremena“ dovelo do ozbiljnog rizika po energetski sistem, privredu i sigurnost snabdevanja. Cilj ne sme da bude trenutno i naglo gašenje, već planska tranzicija i smanjenje udela uglja, uz modernizaciju postojećih kapaciteta, smanjenje emisija, prelazak na manje emisione tehnologije i postepeno smanjenje udela uglja u energetskom miksu – rekao je Stanić.

Promo