Slušaj vest

Solarna energija poslednjih godina zauzima sve važnije mesto u globalnom energetskom miksu. Kao jedan od najčistijih i najdostupnijih obnovljivih izvora, energija Sunca nudi odgovor na dva ključna izazova savremenog sveta – potrebu za sigurnim snabdevanjem energijom i smanjenje uticaja na životnu sredinu. Razvoj solarnih tehnologija učinio je fotonaponske panele efikasnijim, dugotrajnijim i dostupnijim nego ikada ranije, zbog čega se oni sve češće mogu videti na krovovima kuća, poslovnih zgrada, industrijskih objekata i infrastrukture.

Prednost solarne energije ogleda se u njenoj obnovljivosti i lokalnoj dostupnosti – Sunce je resurs koji ne poznaje granice. Upravo zato mnoge zemlje ulažu u velike solarne parkove i podstiču decentralizovanu proizvodnju energije kroz manje sisteme na objektima koji su već u upotrebi.

Ulaganje u solarnu energiju postalo je i važan deo strategija održivog poslovanja brojnih kompanija širom sveta, koje prepoznaju značaj smanjenja ugljeničnog otiska, stabilnijeg snabdevanja energijom i dugoročnih finansijskih ušteda.

Tako je, na primer, IKEA instalirala solarne panele na više od 90 odsto svojih prodavnica i distributivnih centara širom sveta, dok u pojedinim zemljama proizvodi više energije nego što troši. Walmart, najveći svetski trgovinski lanac, koristi solarne sisteme na hiljadama objekata i jedan je od najvećih korporativnih korisnika obnovljivih izvora energije u SAD.

Tehnološki giganti takođe prednjače – Google i Apple već godinama posluju sa ciljem korišćenja 100 odsto obnovljive energije, pri čemu solarni parkovi čine značajan deo njihovih energetskih portfolija. Tesla, osim proizvodnje električnih vozila, razvija i sopstvena solarna rešenja za industrijske i stambene objekte, dodatno povezujući čistu energiju i moderne tehnologije.

Zanimljivo je da se solarnom energijom sve češće bave i naftne kompanije, prolazeći time putem svoje energetske tranzicije i diversifikacije poslovanja. Između ostalog, izdvajaju se projekti koje realizuju BP i Saudi Aramko. Ni Srbija tu nije izuzetak, jer je NIS započeo projekat izgradnje solarnih elektrana na svojim objektima još 2022. godine. Kako je ranije saopšteno iz kompanije, najpre su solarne elektrane postavljene na benzinskim stanicama, čime se smanjuje potrošnja električne energije iz konvencionalnih izvora i smanjuju emisije ugljen dioksida. Zanimljivo je da je NIS putem svog programa “Zajednici zajedno” podržao izgradnju solarnih panela na ustanovama od javnog značaja u partnerskim lokalnim zajednicama širom Srbije.

Pored toga, u domaćoj industriji ističu se i drugi primeri dobre prakse. Visa-Prom iz Kanjiže instalirao je solarne panele na krovovima svojih proizvodnih pogona, dok je kompanija Moto-Plast iz Nove Pazove realizovala projekte solarnih elektrana namenjenih sopstvenoj potrošnji, čime su ostvarene značajne energetske i finansijske uštede.

Važan iskorak napravljen je i na nacionalnom nivou – Elektroprivreda Srbije je pustila u rad prvu solarnu elektranu u Kostolcu, što predstavlja deo šire strategije diversifikacije energetskih izvora i postepenog prelaska ka zelenijoj proizvodnji energije.

Ovi primeri, kako iz Srbije tako i iz sveta, pokazuju da solarna energija više nije rešenje budućnosti, već realna i primenljiva tehnologija sadašnjosti. Njena integracija u postojeće sisteme omogućava veću energetsku sigurnost, niže troškove i značajan doprinos očuvanju životne sredine, čineći je jednim od ključnih stubova održivog razvoja u godinama koje dolaze.