Slušaj vest

Politička borba u Srbiji prve polovine 19. veka vodila se bez rukavica. U senci velikih istorijskih odluka ostajale su mračne priče o novcu, zaverama i ubistvima. Među njima i ona da je Miloš Obrenović finansirao i pokušaj ubistva Karađorđevog sina, kneza Srbije – čin koji svedoči koliko je borba za vlast bila nemilosrdna, čak i među onima koji su simbolizovali nacionalno oslobođenje.

U isto vreme, sudbina Srbije bila je deo velike igre koju su igrale Austrija, Rusija i Turska. Velike sile su, svaka iz svojih interesa, manipulisale srpskim glavama, podsticale zavere i rušile ili uzdizale vladare prema sopstvenim planovima. U takvom vrtlogu intriga, atentatori su menjali strane, uzimali novac, pa odustajali od posla, ostavljajući iza sebe još više haosa i nepoverenja.

Kada su zavere otkrivene, usledila je nemilosrdna odmazda. U Gurgusovcu, zloglasnoj „srpskoj Bastilji“, zaverenici su surovo mučeni kako bi se iznudila priznanja i zaplašili budući protivnici vlasti. Taj zatvor postao je simbol vremena u kojem je politička borba značila goli opstanak, a granica između pravde i osvete bila gotovo nevidljiva.

- Da li je Miloš zaista finansirao atentat na Karađorđevog sina?

- Kako su velike sile manipulisale srpskom političkom scenom?

- Zašto je atentator odustao nakon što je uzeo novac?

- I šta se dešavalo iza zidina Gurgusovačke tamnice?

Odgovore donosi Momčilo Petrović u novom izdanju serijala „Istorijska čitanka Kurira“ u nedelju, 4. januara.

Kurir.rs