Slušaj vest

Učestalost hipertenzije kod dece i adolescenata dva puta je veća nego pre dve decenije. O tome koji su razlozi tog pogoršanja zdravlja najmlađih, koliko bolesti odraslih ugrožavaju dečije srce i šta danas može medicina u lečenju urođenih i stečenih srčanih problema, za RTS je govorio kardiolog Vladislav Vukomanović, direktor Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Doktor Vukan Čupić".

Analizom 96 studija sprovedenih između 2000. i 2025. godine, utvrđeno je da je porast hipertenzije kod dečaka porasla sa 3,40 na 6,53 i sa 3,02 na 5,82 kod devojčica, objavio je medicinsko-naučni časopis Lanset za zdravlje dece i adolescenata.

Dvostruko povećanje uočili su i na Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Doktor Vukan Čupić".

- Primećuje se sve veći broj dece i adolescenata sa povišenim arterijskim pritiskom. Uzroci mogu biti različiti, ali stil života koji je bitno promenjen u odnosu na recimo pre dve ili tri decenije utiče da incidencija visokog pritiska raste. Nedovoljno kretanje, neadekvatna ishrana, gojaznost, uzimanje visokokalorijskih, visokoenergetskih pića, neadekvatno treniranje, dizanje velikih tereta. Adolescenti žele da što pre imaju veliku mišićnu masu. Sve to privremeno ili čak i za stalno stvara uslove za nastanak arterijske hipertenzije - objašnjava kardiolog Vladislav Vukomanović, direktor Instituta.

Ono što se dešava u detinjstvu, naplati se u odraslom dobu

Ključ za smanjenje ovako nepovoljne statistike je kod pedijatara i roditelja. Prema rečima dr Vukmanovića, svako dete posle treće godine treba da ima izmeren arterijski pritisak. Merenje treba da se izvrši na obe ruke kako bi se otkrili eventualni takozvani sekundarni uzroci hipertenzije, ali i neki srčani problemi, a najčešće bubrežni problemi.

Na tim prvim pregledima i uz detaljno uzetu anamnezu od roditelja može se otkriti da li je dete sklono visokom pritisku i naravno, pre svega, dati savet za ishranu.

- Interesantna je situacija gde vi vidite kako šetaju otac, majka i dva deteta, gojazni svi. Uglavnom to nije genetski, mada i postoji gen za gojaznost, ali način ishrane je veoma bitan i kretanje, sport - naglašava direktor Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić".

shutterstock_2433128625.jpg
Foto: Shutterstock

Zdravstveni problemi u ranom detinjstvu i bolesti koje su nekada bile karakteristične za odraslo stanovništvo mogu da naprave ozbiljne probleme kada ta deca porastu.

Dr Vladislav Vukomanović upozorava da je šansa 30 odsto da dete, ukoliko je gojazno i ima visok pritisak pre nego što uđe u pubertet, kasnije bude i odrasla gojazna osoba sa visokim pritiskom.

U Institutu za majku i dete zbrinjavaju se i rešavaju podjednako urođeni i stečeni kardiovaskularni problemi. Sve više se primenjuju neoperativne procedure koje skraćuju period oporavka i smanjuju verovatnoću za razvoj komplikacija.

- Urođene srčane mane su da kažem relativno česte u populaciji i njihovo lečenje u prošlosti uglavnom je bilo hirurško. Sada se to uglavnom ne radi u tolikoj meri jer primenjujemo interventne kardiološke procedure. To znači bez otvaranja grudnog koša, bez primene mašine za vantelesni krvotok - navodi gost Dnevnika.

Prema rečima dr Vukomanovića, oprema je veoma važna, ali ljudi su takođe veoma bitni za napredak: "Može se reći da idemo u korak sa sličnim interventnim kardiološkim pedijatrijskim centrima i u Engleskoj, Italiji, Nemačkoj. Neophodan je timski rad mladih lekara, iskusnih lekara, sestara, tehničara, anesteziologa, perfuzera, radiologa. To je veliki tim koji je doprineo da ova oblast u pedijatrijskoj medicini u Institutu za majku i dete dostigne veoma visok nivo".

Pacijenti Instituta za majku i dete, nažalost, i bebe

Dr Vukomanović kaže da možda anegdotalno zvuči, ali jedna od najvećih klinika u Engleskoj će uz savetodavnu podršku Instituta uvesti jednu metodu koju su lekari ove ustanove uveli pre godinu dana.

Pacijenti Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" neretko su i bebe od tek nekoliko dana ili nedelja, a neophodna im je ozbiljna intervencija na srcu.

- Trenutno je kod nas dete koje je došlo iz Sarajeva u trećem danu života sa veoma teškom urođenom srčanom manom. Mi ćemo tu intervenciju uraditi večeras, za nas ne postoji radni dan - istakao je dr Vukomanović.

Neophodna je i saradnja sa Univerzitetskim kliničkim centrom Srbije i njihovim stručnjacima za ugradnju pejsmejkera jer je ovaj uređaj jedno od rešenja za probleme sa kojima se suočavaju mali pacijenti.

shutterstock_2071978025.jpg
Foto: Shutterstock

Zahvaljujući akciji "100 najboljih" mladi lekari doneli su osveženje Institutu za majku i dete.

- To su mladi, savesni, veoma ambiciozni i radni ljudi u saradnji sa iskusnijim kolegama. Veliki napredak i u pulmologiji, endokrinologiji, nefrologiji, intenzivnoj nezi i terapiji, lečenju novorođene dece. Primenjujemo isti sistem u svim službama koji bi doveo do toga da se približimo i da budemo u korak sa evropskim standardima, što je u velikoj meri i učinjeno - istakao je direktor Instituta.

Prema njegovoj oceni, pored savremenih metoda, uređaja i stručnog kadra, u borbi protiv kardio-vaskularnih bolesti ključnu ulogu ima prevencija.

- Na roditeljima je najveća odgovornost da usmere svoje dete ka zdravim stilovima života. Znači: zdrava ishrana, rekreativna ili sportska fizička aktivnost, izbegavanje nedozvoljenih ili štetnih pića uključujući i neka koja veoma često koristimo poput energetskih - poručio je kardiolog Vladislav Vukomanović.

Kurir.rs/RTS