Slušaj vest

Zahvaljujući reformi javne uprave i programu „E-papir“, ubrzano je 608 administrativnih postupaka, više od 200 je potpuno digitalizovano što privredi godišnje štedi desetine miliona evra

Program „E-papir“, koji se u Srbiji sprovodi od 2019. godine, doneo je konkretne olakšice građanima i privredi, a posebno mikro, malim i srednjim preduzećima. Zahvaljujući njemu ubrzano je 608 administrativnih postupaka, od kojih je 85 ukinuto, dok je 219 postupaka u potpunosti digitalizovano, kaže za Kurir online direktorka Republičkog sekretarijata za javne politike Bojana Tošić.

„Cilj nam je da stvorimo sigurnije, transparentnije i predvidivije poslovno okruženje kroz pojednostavljivanje i digitalizaciju procedura, uz istovremeno unapređenje kvaliteta javnih usluga“, rekla je Tošić.

Kako je navela, optimizacija postupaka donela je godišnje uštede veće od 35 miliona evra, dok je udeo administrativnog troška u BDP-u smanjen sa 3,11 odsto u 2018. na 2,7 odsto u 2024. godini.

Kao jedan od ključnih rezultata reforme izdvaja uspostavljanje Registra administrativnih postupaka, koji na jednom mestu pruža informacije o više od 6.000 procedura na republičkom, pokrajinskom i lokalnom nivou, čime se građanima i privredi omogućuje brži i jednostavniji pristup uslugama kaže Tošić i dodaje:

„Sa RAP portalom ste uvek prvi u redu ispred šaltera. Privrednicima su najvažnije blagovremene i tačne informacije, objedinjene na jednom mestu i redovno ažurirane – upravo to obezbeđuje RAP. Zašto je to važno? Važno je zato što je to jedinstveno mesto gde svaki privrednik i svaki građanin može da vidi sve informacije o određenom postupku koji je njemu važan da bi završio neku svoju obavezu ili ostvario neko svoje pravo, istakla je Tošić.

Bojana Tošić
Bojana Tošić Foto: Jakov Simović

Zašto je to važno? Važno je zato što je to jedinstveno mesto gde svaki privrednik i svaki građanin može da vidi sve informacije o određenom postupku koji je njemu važan da bi završio neku svoju obavezu ili ostvario neko svoje pravo.“

Najavljen je i dalji razvoj tzv. poslovnih epizoda, odnosno povezivanje usluga po oblastima, kao i omogućavanje elektronskog plaćanja svih taksi i naknada, što bi dodatno smanjilo troškove i povećalo pravnu sigurnost korisnika.

Govoreći o značaju reforme za mala i srednja preduzeća, Tošić je istakla da ova preduzeća često nemaju sopstvene administrativne kapacitete, zbog čega im digitalni postupci značajno štede vreme i novac. 

„Portal Registra administrativnih postupaka prošle godine izabran je među tri najznačajnija evropska projekta u oblasti digitalne transformacije privrede na Skupštini malih i srednjih preduzeća Evropske komisije“, kaže Tošić i dodaje da je Republički sekretarijat za javne politike razvio i Test uticaja na mikro, mala i srednja preduzeća. On služi kao alat za analizu efekata propisa, a trenutno se radi na razvoju web aplikacije koja će dodatno unaprediti kvalitet izrade propisa i njihovu prilagođenost potrebama privrede.

Govoreći o povezivanju mera javnih politika sa inicijativama poslovnog sektora, direktorka RSJP je istakla da je kroz reformu planskog sistema i razvoj Platforme za poslovno okruženje obezbeđen transparentan pregled mera Vlade i njihove povezanosti sa preporukama privrede, čime se unapređuje dijalog i usmeravanje reformi ka stvarnim potrebama poslovne zajednice.

Pojednostavljenje administrativnih postupaka i regulative deo je reforme javne uprave koju Srbija sprovodi uz finansijsku i svaku drugu podršku Evropske unije. Glavni koordinator reforme je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave.

KAKO REFORMA IZGLEDA U PRAKSI?

Za žene koje vode sopstveni biznis, digitalni servisi države danas znače manje čekanja na šalterima i više vremena za posao, porodicu i razvoj ideja. Vlasnica agencije za knjigovodsto „Koncept team“ Aleksandra Đurović kaže da su ePorezi, elektronske fakture i digitalna uverenja znatno ubrzali svakodnevno poslovanje, ali upozorava da mnogi preduzetnici i dalje nemaju dovoljno znanja ni samopouzdanja za korišćenje tih sistema. „Ljudi se često plaše da ne pogreše, kliknu nešto pogrešno i naprave problem, zato su edukacije ključne“, objašnjava ona.

Slično iskustvo ima i Marijana Raletić Stojanović, vlasnica produkcijske „Takumi produkcija“, koja kaže da joj digitalni servisi omogućavaju da sate koje je ranije provodila u redovima sada provodi sa decom i porodicom. „Danas su eUprava, ePorezi i eBolovanje dostupni svima, ali morate da uložite makar sat vremena da naučite kako da ih koristite. Taj sat vam se posle vrati višestruko“, kaže ona i dodaje da žene u preduzetništvo često ulaze već opterećene porodičnim obavezama, zbog čega je svaka ušteda vremena presudna.

Indira Popadić koja je osnovala prvu digitalnu platformu ženskog biznisa u Srbiji i regionu „OsnaŽene“ upozorava da bez digitalne pismenosti nema ni stabilnog ženskog preduzetništva. „Suočili smo se s tim da je svega dva odsto žena digitalno pismeno kada dođu kod nas i zato kontinuirano organizujemo obuke. Ako žena ne zna da koristi digitalne servise, njen biznis je u startu u težem položaju“, kaže Popadić i dodaje da edukacija ne znači samo savladavanje tehnologije, već i jačanje samopouzdanja. „Najvažnije je da žena sme da kaže: ja to ne znam, ali hoću da naučim.“

Preduzetnice se slažu da uvođenje digitalnih servisa donosi ogromne koristi, ali da bez sistemske podrške, jasnih uputstava i edukacije mnogi građani i dalje ostaju po strani. „Servisi postoje, ali moramo ljudima pomoći da ih stvarno koriste“, poručuju sagovornice, uz poruku da su znanje i digitalne veštine danas jednako važne kao i dobra poslovna ideja.

Promo