Slušaj vest

Reč je o moćnom oružju koje se koristi na bojištima širom sveta. Vojni teoretičari navode da će budući ratovi biti vođeni algoritmima, uz bespilotne sisteme kao glavnu borbenu snagu. Drugi primećuju da se to već dešava.

Šta konkretno znači imati digitalnu armiju i koji su to njeni zadaci, za "Puls Srbije", govorili su Branko Bogdanović, urednik portala "Oružje online", i prof. dr Petar Kočović, stručnjak za informacione tehnologije.

Digitalna armija kao budućnost ratovanja

Mi nismo prvi koji planiramo uvođenje digitalne armije, i na tome se radi već duže vreme. Pri tome treba naglasiti da smo mi, ranije, imali odličan kadar na Mašinskom i Elektrotehničkom fakultetu, kao i u institutima koji su dobro upućeni u ovu materiju - rekao je Bogdanović.

Sequence 01.00_20_34_15.Still004.jpg
Branko Bogdanović, urednik portala Oružje online Foto: Kurir Televizija

Budućnost ratovanja

Bogdanović je dodao da, uključujući i ukrajinsko-ruski sukob, vidimo da su Ukrajinci čak uveli novi rod vojske baziran na dronovima, što potvrđuje da modernizacija vojske sve više zavisi od elektronike.

- Ovo predstavlja potpuno novu promenu na ratištima, gde ljudski faktor - vojnik kao vojnik - i tradicionalna tehnika vezana za kopno ili vazduh sve manje dolaze do izražaja, dok se sve više oslanja na sisteme kojima se upravlja elektronskim putem. To jasno pokazuje da budućnost leži upravo u tome. Verujem da imamo perspektivu da to razvijemo i nadam se da ćemo uložiti dodatne napore kada je reč o regrutaciji kvalitetnih kadrova. Na fakultetima imamo sjajne studente, a u većini razvijenih zemalja stručnjaci za moderne oblike ratovanja regrutuju se još u srednjim školama, a naročito sa univerziteta.

Evolucija bespilotnih letelica

- Nekada smo imali UTVA koja je razvijala bespilotne letelice, preteče današnjih dronova. Danas, na primer, koristi se turski "Bajraktar" - rekao je Kočović i dodao:

Sequence 01.00_09_01_16.Still005.jpg
Prof. dr Petar Kočović, stručnjak za informacione tehnologije Foto: Kurir Televizija

- Treba znati i da današnji dronovi, za razliku od prethodnih, koriste telekomunikacione sisteme, GPS, GLONASS i druge satelitske mreže - uključujući i ruske i kineske sisteme, kao i tehnologije poput Starlinka koji razvija Ilon Mask. Kontrola i određivanje ciljeva danas se bazira na komunikaciji između dronova, senzorima kao što su infracrveni, te na veštačkoj inteligenciji ugrađenoj u dronove. Cene su takođe značajne - najjeftiniji dronovi koštaju oko 5.000 dolara, dok prosečni i napredniji dronovi dostižu cenu od 50.000 dolara, a "Bajraktar" i do 200.000 dolara po komadu.

"LJUDSKI FAKTOR DOLAZI SVE MANJE I MANJE DO IZRAŽAJA" Stručnjaci o digitalnoj armiji kao budućnosti ratovanja: "Da smo nastavili razvoj tempom kao pre..." Izvor: Kurir televizija

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Kurir televizija je dostupna na kanalu broj 109 za korisnike MTS Iris TV, na kanalu 9 za korisnike m:SAT TV, Supernova i Yettel Hipernet TV, na kanalu 9 za korisnike SBB EON, na kanalu 108 za korisnike BeotelNet, na kanalu 8 za korisnike Orion telekoma i na kanalu broj 112 za korisnike Sat-trakt na teritoriji Srbije, u okviru platforme M:tel u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i MTEL Global u dijaspori, kao i na aplikaciji Arena Cloud.

Kurir.rs

SPC I VOJSKA SRBIJE SU NAŠ STUB KOJI NE SMEJU DA POREMETE - Institucije koje mogu biti sledeće na udaru blokadera, Miletić upozorava: Time bi sve bacili u blato Izvor: Kurir televizija