Ko i zašto pokušava da uruši institucije države, crkve i kulturnih ustanova koje su stubovi identiteta? Ministar Bratina: "Činjenica je da je država ugrožena"
U vremenu dubokih društvenih podela, sve češće se osporavaju i dovode u pitanje institucije koje čine stubove nacionalnog identiteta - država, crkva i kulturne ustanove. Pod pritiskom različitih političkih i ideoloških interesa, temelji države izloženi su pokušajima slabljenja, preoblikovanja ili delegitimizacije. Protesti i blokade, koji su u svojoj suštini legitimni izraz građanskog nezadovoljstva, neretko prerastaju u radikalnije oblike delovanja, dok se u javnosti vodi borba za tumačenje njihovih uzroka i ciljeva.
U takvom ambijentu oblikuju se narativi koji produbljuju podele, a pitanje odgovornosti, finansiranja i političke koristi postaje deo šire rasprave o stabilnosti i budućnosti društva. Uprkos polarizaciji, potreba za dijalogom i pronalaženjem održivih rešenja ostaje ključna za očuvanje institucionalnog poretka i društvene kohezije.
Da li su država, crkva i kulturne institucije danas ugrožene - ili su, kako tvrdi opozocija - same izgubile poverenje građana, za Kurir televiziju, u Pulsu Srbjie Vikendom govorili su Dragoslav Bokan, reditelj, Boris Bratina, ministar u Vladi, Vlada Gajić, advokat i Dragan Vujičić Vujke, novinar.
- Mnogo puta je naša država bila u opasnosti i mnogo puta smo kao narod bili gotovo pred istrebljenjem, uslovno rečeno, barem ako se osvrnemo na to kako su nas pojedine velike sile doživljavale. Ali ovo sa čim se danas suočavamo sigurno predstavlja najsofisticiraniji napad do sada - rekao je ministar Bratina.
"Činjenica je da je država ugrožena"
Dodao je da su i ranije postojali slični pokušaji.
- Model koji je primenjivan pred 5. oktobar danas je izmenjen, usavršen i unapređen. Napad na Srbiju sada se sprovodi savremenijim sredstvima nego devedesetih godina, pa i 2000. godine. Ono što sve to danas obeležava jeste ogroman novac uložen u čitav proces. Teško je poverovati kolika su sredstva u pitanju, posebno ako uzmemo u obzir koliko su, na primer, bili plaćeni oni koji su organizovano pešačili do Kragujevca i slično - čoveku se zaista zavrti u glavi od tih iznosa. Činjenica je da je država ugrožena, odnosno napadnuta - i to ne tek od trenutka kada je pala ta nesrećna žrtva, već mnogo ranije - jeste nešto sa čim se i dalje suočavamo - kaže.
Proces delegitimizacije institucija
Bokan tvrdi da je početkom ovog veka započet proces koji je, kroz delovanje određenih struktura, doveo do postepenog udaljavanja društva od države i slabljenja ugleda njenih institucija.
- Početkom ovog veka, dakle pre 25 godina, počela je da se stvara gusta, snažna i ostrašćena mreža nevladinih organizacija. Njihov glavni cilj, u čemu su dobrim delom i uspeli, bio je da odvoje društvo od države - da država ostane usamljena, a da pripadnost državi, njena odbrana i sve državne institucije, ne samo u vladi nego i u kulturi i drugim oblastima, budu prognane, oklevetane i odbačene, proglašene nenarodnim i nenadležnim - kaže Bokan.
Ko brani državu - postaje meta
Nadovezao se da je suština u tome da funkcija države postepeno slabi, da se potkopava i ruši, dok društvo, po definiciji, postaje antidržavno.
- Taj obrazac bio je toliko uspešan da su uspeli da na svoju stranu privuku čak i deo patriota, naših doskorašnjih prijatelja. Jer između redova stalno stoji neizrečena ucena: ko brani državu - taj je šlihtara; ko brani Vučića - taj je bot; ko nije na strani blokadera i studenata - taj je „ćaćin“ - rekao je.
Pozivanje na američki model bez podrške
Gajić navodi da je predlog zakona, zasnovan na modelu koji već decenijama postoji u SAD, ostao bez potrebne podrške i šire rasprave.
- Mislim da je moj kolega, advokat Komlenski, iz Vulinove stranke, predložio taj zakon u Skupštini prošle godine. On se pritom nije pozivao na gruzijski zakon, već na američki. To je i obrazložio, rekavši da je u 90 odsto suština tog predloga ista kao u zakonu koji u Sjedinjenim Američkim Državama postoji već pedeset godina. I postavlja se pitanje - zašto to nije podržano? Koji je bio argument protiv - objašnjava Gajić.
Geopolitika bez iluzija
Rekao je da, nažalost, taj predlog nije dobio podršku, niti je došlo do ozbiljne rasprave i njegovog usvajanja.
- Postoji kontinuitet antisrpske politike koji, po mom mišljenju, traje još od 1945. godine. U osnovi svega što danas imamo nalazi se, kako god to posmatrali - politički, kulturno ili civilizacijski - temeljni odnos prema srpskom narodu. S druge strane, u našem društvu postoji i jedna nametnuta iluzija, potreba da se dopadnemo kolektivnom Zapadu. Iz te iluzije nije lako izaći. Mi smo relativno mali narod, ne po značaju, već po teritoriji i broju stanovnika - naveo je.
Odgovornost svakog građanina za sigurnost institucija
Vujičić ističe da je na svima nama da učestvujemo u očuvanju i zaštiti nacionalnih institucija.
- Na nama je da osiguramo da sve nacionalne institucije budu sigurne - to je odgovornost svakog od nas pojedinačno. Prvo moramo da razumemo šta predstavlja delegitimizacija, ali svi moramo da učestvujemo u njenom sprečavanju. Jesu li institucije ugrožene? Jesu - rekao je Vujičić.
Simbolika srpa i čekića i koreni savremenog zla
Nadovezao se na istorijsku simboliku srpa i čekića i njenoj povezanosti sa današnjim problemima u društvu.
- Znate, kad su komunisti uzimali srp i čekić, srp je oduzet ne zbog seljaka, već je imao mitsku simboliku - domaćin sa srpom je presekao vezu između neba i zemlje. Na zemlji su ostali oni koji su zaslužili da žive, dok je nebo otišlo samo po sebi. To je mitska simbolika, a tada su to bili levičari. Danas, pobesneli levičari - kako se može videti - stoje u korenu savremenog zla.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
