Slušaj vest

Gimnazije u Srbiji sve češće ostaju bez većeg priliva đaka, dok se za zanate traži mesto više. I ove godine je pred novom generacijom malih maturanata je možda i najvažnija odluka do sada, a brojke iz prethodne godine jasno pokazuju da đaci koji žele brz posao i visoku platu sve češće bira srednje stručne škole. Dok u manjim gradovima odeljenja gimnazije bivaju poluprazna, interesovanje za tehničke i zanatske smerove iz godine u godinu "eksplodira". Ipak, to ne znači da bi trebalo zanemariti i gimnazije. 

Bliži se period male mature, a već 27. i 28. marta osmaci će imati prvi pravi susret sa završnim ispitom kroz probu male mature. Ovaj važan korak trebalo bi da im pomogne da steknu realnu sliku o svom znanju, ali i da lakše donesu odluku o izboru srednje škole. Stručnjaci poručuju da lošiji rezultat na probi ne treba da obeshrabri učenike - naprotiv, to je prilika da uoče gde greše, dodatno se pripreme i sigurnije dočekaju završni test, ali i donesu bolju odluku o budućem zanimanju.

Šta je pokazala mala matura prošle godine

Osmaci rade testove na maloj maturi
Bliži se proba male mature, a u junu je završni ispit Foto: Dragana Udovicic, Printskrin

Nakon prošlogodišnjeg testa male mature Ministarstvo prosvete je objavilo da je u četvorogodišnje obrazovne profile upisano je ukupno 48.324 učenika, od čega u gimnazije 15.124, dok je u trogodišnje obrazovne profile upisano 9.304 učenika.

Antić: Lakše do posla nakon srednje stručne škole

Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola osvrnuo se ranije na to koliko je učenika upisalo srednje stručne škole.

- U prvom krugu oko 34.000 đaka je upisalo srednje stručne škole, od toga treći stepen njih oko 9.000. Od ukupno 45.000 đaka, njih 15.000 otišlo je u gimnazije - rekao je ranije Antić i dodao da veliki broj đaka upisuje smerove koji imaju veze sa ugostiteljstvom i turizmom, ali da su popularni i drugi stručni smerovi.

Kako je tada Antić naveo, u mestima poput Bora, Zaječara i Pančeva, ali i drugim gradovima učenici se masovno opredeljuju za struke poput rudarskog, mašinskog i elektrotehničkog tehničara, gde plate dostižu i iznad 180.000 dinara.

- Novac je glavni razlog zašto su srednje stručne škole sve popularnije. Roditelji nemaju više kapacitete da decu izdržavaju 30 i više godina, da daju džeparac deci da izlaze i tako dalje. Uz studiranje teško je odmah da se radi, posao se obično ne nađe pre 26. godine. Do tada neko, odnosno roditelji moraju da vas kreditira. Nasuprot tome sa završenom srednjom stručnom školom sa platom majstora, bilo da je to keramičar, električar, mehaničar, zidar, mesečno može da se zaradi od 2.000 do 3.000 evra - pojasnio je.

"Mladi žele da se finansijski osamostale"

Milorad Antić
Milorad Antić Foto: Kurir Televizija, Shutterstock

Antić je ranije ocenio i da su želja mladih da se finansijski osamostale, ali i uticaj evropskog modela obrazovanja jedni od presudnih faktora ovog trenda.

- Deca vide da mogu brzo da dođu do novca i da obezbede sebi dobar život. Srednje stručne škole su popularne zato što su deca videla da kada ih završe mogu brže da dođu do novca, da mogu da obezbede sebi kuću, automobil, letovanja, posebno ako je u pitanju neko zanimanje koje je izuzetno kvalitetno poput majstora i tehničara - rekao je ranije i dodao da deca, ako žele, nakon srednje stručne škole mogu da odu na dalje usavršavanje na visoke škole ili fakultete.

On je takođe tada govorio i šta je bitno da bi se učenici adekvatno pripremili za tržište rada nakon završene srednje stručne škole. Prema njegovim rečima, od presudnog značaja za obrazovanje dece u srednjim stručnim školama su dobri predavači.

- Kako bi deca naučila kako da savladaju sve veštine i znanje neophodno za neko stručno zanimanje moraju da ima predaju najbolji stručnjaci iz te oblasti. U suprotnom deca neće imati dobru obuku praktične nastave što je jedna od najbitnijih stvari u srednjem stručnom obrazovanju - naglasio je Antić.

Gimnazije poluprazne, u stručnim školama traži se mesto više

U urbanim sredinama, kao što su Beograd, Niš i Novi Sad, gimnazije su i dalje popularnije od stručnih škola, ali se i tu primećuje trend smanjenja broja upisanih učenika. Razlozi su različiti, ali ekonomska situacija i potreba za bržim zapošljavanjem igraju ključnu ulogu.

- Zanati, odnosno tehničari postali su izuzetno popularni u odnosu na gimnazije. Tu ne mislim na gimnazije u velikim gradovima kao što su Beograd, Novi Sad, Niš, ali i u tim manjim sredinama poput Zaječara, Bora, Pančeva, Leskovca, Ćuprije, gimnazije nisu popunile sva mesta. Takođe, u manjim mestima kao što su Velika Plana ili Knjaževac i drugi gimnazije su ostale poluprazne, negde čak i samo jedno odeljenje.

Đaci se vraćaju u školu
Foto: Kurir.rs/T.Ilić

Gde se pravi greška

Kako je on tada pojasnio, pravilno usmeravanje, odnosno profesionalna orijentacija učenika prilikom odabira srednje škole veoma je važna. Zbog toga je, kaže on, jako bitna profesionalna orijentacija, jer će se na taj način usmeriti učenik u pravcu srednje stručne škole ili gimnazije.

- Postoje greške u izboru srednje škole. Desi se da se neki učenici pogrešno usmeravaju. Zbog toga je veoma važno da profesori pravilno usmeravaju učenike, kako bi odabrali školu koja najbolje odgovara njihovim sposobnostima i interesovanjima, bilo da se radi o ekonomskoj, upravnoj, stručnoj školi ili gimnaziji. Psiholozi se često ne bave puno ovim pitanjem. Zato profesionalna orijentacija mora da bude obavezna, da ne bi promašili i upisali gimnaziju, ili da upišu neki zanat ali su za nauke - rekao je on i podvukao da u tom slučaju ne bi bilo situacija da gimnazije ostaju prazne već bi se stvorio balans.

Detaljan kalendar male mature:

  • 27. mart, 12-14 sati: Probni završni ispit - matematika
  • 28. mart, 9-11 sati: Probni završni ispit - srpski/maternji jezik
  • 28. mart, 11.30 - 13.30 sati: Probni završni ispit - treći test
  • 1. i 2. april, 8-15 sati: Podnošenje zahteva za izmenu podataka o izjašnjenju učenika osmog razreda iz kojeg će predmeta raditi treći test na završnom ispitu i unošenje ispravki (neposredno u školi)
  • Od 1. do 8. aprila do 16 sati: Elektronsko prijavljivanje za prijemni ispit na portalu Moja srednja škola
  • 7. i 8. april, 9 - 16 sati: Prijavljivanje kandidata za prijemni ispit neposredno u matičnim osnovnim školama i neposredno u srednjim školama u kojima je organizovano polaganje prijemnih ispita
  • 15. jun, 9-11 sati: Završni ispit - test iz srpskog/maternjeg jezika
  • 16. jun, 9-11 sati: Završni ispit - test iz matematike
  • 17. jun, 9-11 sati: Završni ispit - treći iz predmeta po izboru
  • 19. jun: Preliminarni rezultati završnog ispita
  • 19. jun: Prijem prigovora učenika na preliminarne rezultate završnog ispita
  • 22. jun: Objavljivanje konačnih rezultata završnog ispita
  • 23. i 24. jun: Popunjavanje liste želja
  • 26. jun: Objavljivanje konačne liste želja
  • 29. jun: Objavljivanje konačnih rezultata raspodele đaka po školama
    od 29. juna do 2. jula: Podnošenje prijave za upis učenika u srednje škole elektronskim putem u prvom upisnom krugu
  • 29. jun: Objavljivanje preostalih slobodnih mesta za upis u drugom krugu
  • 29. jun: Popunjavanje i predaja liste želja za drugi upisni krug
  • 30. jun: Objavljivanje konačnog rasporeda učenika po školama u drugom upisnom krugu
  • 1. i 2. jul: Podnošenje prijave za upis učenika u srednje škole elektronskim putem (drugi upisni krug)
  • od 1. do 7. jula: Podnošenje prijave za upis učenika u srednje škole neposredno u školi (posle prvog i drugog kruga raspodele), osim za upis u muzičke i baletske škole
  • 1. jul: Objavljivanje preostalih slobodnih mesta posle drugog upisnog kruga

Kurir.rs/ Blic