Slušaj vest

Juče je počela pretposlednja nedelja Vaskršnjeg posta, u narodu poznata kao Cvetna nedelja, koja najavljuje ulazak u završnicu priprema za najveći hrišćanski praznik Vaskrs, koji ove godine obeležavamo 12. aprila.

Naziv Cvetna nedelja potiče od velikog praznika Cveti, koji podseća na svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim. Prema predanju, narod je Hrista dočekao bacajući cveće i palmine grane dok je ulazio u grad jašući magarca, što je ovoj sedmici dalo simboliku cvetanja, radosti i duhovnog uzdizanja.

Tokom Cvetne nedelje vernici se pridržavaju posta na vodi od ponedeljka do petka, dok su vikendom pravila nešto blaža. Na Lazarevu subotu 4. aprila u narodu poznatu kao Vrbica dozvoljeno je ulje. Ovaj praznik posvećen je uspomeni na vaskrsenje Lazara, kojeg je, prema Jevanđelju, Hristos podigao iz mrtvih četiri dana nakon smrti. Dan kasnije, na praznik Cveti, dozvoljena je i riba.

čorba.jpg
Foto: Shutterstock

Pored posta, Cvetna nedelja ima i bogatu simboliku vezanu za prirodu. Smatra se da je to vreme bujanja i cvetanja, pa prema narodnim verovanjima u ovom periodu ne treba sejati biljke koje cvetaju, jer se veruje da neće doneti plod. Vernicima se savetuje da ovu sedmicu provedu u molitvi, pokajanju i duhovnom smirenju.

Običaji za poslednju nedelju posta

Nakon Cvetne nedelje sledi poslednja sedmica posta, Strasna nedelja, koja predstavlja najstroži i najtiši period uoči Vaskrsa. Ova nedelja posvećena je sećanju na stradanje Isusa Hrista i provodi se u pojačanom postu, molitvi i uzdržanju. Vernici se u ovom periodu pripremaju za Vaskrs, praznik pobede života nad smrću i centralni događaj hrišćanske vere.

Ulaskom u Strasnu nedelju završava se višenedeljni post i duhovna priprema, a vernici sa posebnim poštovanjem i nadom iščekuju Vaskrsenje.