Slušaj vest

Staro narodno verovanje kaže da na Vaskrs ne treba zaspati pre ponoći, jer se smatra da će osoba koja to uradi tokom cele godine biti pospana, lenja i bez energije. Upravo zbog toga se u mnogim krajevima ovaj praznik dočekuje budno, uz molitvu, sveće i porodično okupljanje.

Prema istom verovanju, ujutru na Vaskrs valja ustati rano, a prvi obrok trebalo bi da bude vaskršnje jaje. Smatralo se da se na taj način obezbeđuje zdravlje i blagostanje tokom cele godine.

U narodu postoji i običaj jutarnjeg umivanja vodom u kojoj su potopljeni dren, bosiljak i crveno jaje. Decu je, prema verovanju, trebalo dotaći crvenim jajetom kako bi bila rumena, zdrava i vesela tokom cele godine.

Zanimljivo je da su se u nekim krajevima Srbije, posebno u južnom Banatu, Bačkoj i Sremu, po ulicama gde je prolazila litija palile vatre ili sveće u prozorima, kao znak dočeka praznika i posebne svečane atmosfere.

Slični običaji postojali su i u Rusiji, gde je postojao običaj da se oni koji zakasne na jutrenje poliju vodom ili čak simbolično bace u reku. Zbog rasprostranjenosti i ponekad preteranih oblika, ovaj običaj je u 17. veku morao biti i zvanično zabranjen od strane Sinoda Ruske crkve.

Upravo zbog svih ovih verovanja i običaja, Vaskrs se u narodu tradicionalno dočekivao budno, u posebnoj atmosferi, kao jedan od najvažnijih i najsvečanijih dana u godini, što on svakako i jeste.

Kurir.rs