Slušaj vest

Pod naletom veštačke inteligencije neka zanimanja koja su decenijama važila za siguran izbor polako odlaze u istoriju.

Administrativni radnici, operateri za unos podataka, agenti u kol-centru, pa čak i junior programeri i marketing asistenti - sve su to poslovi koje algoritmi već danas obavljaju brže, jeftinije i bez pauze, zbog čega će potreba za ljudima u tim oblastima nastaviti naglo da opada.

I dok se u susret Prvom maju, Međunarodnom prazniku rada, tradicionalno govori o pravima radnika i sigurnosti zaposlenja, realnost modernog tržišta rada nikada nije bila neizvesnija.

U takvoj realnosti hiljade studenata ove godine diplomira na fakultetima koji ih pripremaju za poslove koje AI već preuzima.

1201 cikago.jpg
Foto: EPA, Printskrin

Prema procenama Goldman Saksa, čak 300 miliona stalnih radnih mesta širom sveta izloženo je automatizaciji, dok će dve trećine zanimanja u SAD biti pogođeno u određenoj meri.

Zbog toga, kako navodi Forbs, mnoge fakultetske diplome gube ekonomsku vrednost brže nego što univerziteti stižu da ažuriraju programe.

- Primena veštačke inteligencije već je vidljiva u različitim sektorima - u medicini, gde se koristi za analizu rendgenskih snimaka i podršku dijagnostici, u korisničkoj podršci putem četbotova koji rešavaju veliki deo standardnih upita, u proizvodnji, optimizacijom procesa i prediktivnim održavanjem, jer mašine "javljaju" kvar pre nego što se desi, u obrazovanju, preko AI tutora, u HR sektoru, gde pomaže u filtriranju prijava, kao i u marketingu, za generisanje sadržaja i SEO optimizaciju - objašnjava za Kurir Tatjana Vidaković iz kompanije "Infostud".

Dodaje da podaci sa Infostudovog sajta Helloworld.rs pokazuju da je potražnja za AI stručnjacima porasla za oko 80 odsto u 2025. godini u odnosu na 2024.

- Iako u apsolutnim brojkama to još uvek nije veliki obim (oko 350 oglasa), trend je jasan i dugoročan - kaže Vidakovićeva.

Dodaje da zanimanja neće nestati preko noći, ali će se znatno transformisati.

0807Tatjana Vidakovic1.jpg
Tatjana Vidaković Foto: Damir Vujkovic/www.damirvujkovic.photo

- Promene će biti najizraženije kod poslova koji su rutinski, ponavljajući i zasnovani na jasno definisanim pravilima. Primera radi, kol-centri i korisnička podrška - AI sistemi već danas rešavaju više od 70 odsto standardnih pitanja, dok se uloga ljudi pomera ka kompleksnijim situacijama. Slično je i sa administrativnim poslovima i unosom podataka, gde alati automatski obrađuju dokumenta i smanjuju potrebu za manuelnim radom - kaže ona.


Ugrožena zanimanja zbog AI

  • junior programeri
  • prevodioci
  • kol-centri i korisnička podrška
  • administrativni poslovi i unos podataka
  • osnovno knjigovodstvo
  • rutinski pravni poslovi
  • marketing na operativnom nivou
  • proizvodni i fabrički poslovi
  • novinari

Na udaru će biti i osnovno knjigovodstvo, jer softveri već sada automatizuju vođenje knjiga, fakturisanje i obračun poreza, dok će se potražnja pomeriti ka finansijskim analitičarima i savetnicima.

ilustracija sudski čekić i srpska zastava
Foto: Shutterstock

- Tu su i rutinski pravni poslovi, jer AI može brzo da pregleda ugovore i pronađe rizične klauzule, kao i marketing na operativnom nivou, gde generisanje sadržaja sve više preuzima AI. Vrednost se pomera ka strategiji, brendiranju i kreativnim konceptima. Ugroženi su i pojedini proizvodni poslovi, jer automatizacija i robotika preuzimaju repetitivne zadatke - objašnjava ona i dodaje:

shutterstock-2346879717.jpg
Foto: Shutterstock

- Suštinski, AI ne eliminiše cele profesije, već ukida rutinski deo posla. Najugroženiji su oni čiji se rad može lako standardizovati i ponavljati bez mnogo varijacija.

Informatičar Ivan Điković kaže za Kurir da zanimanja neće nestati, ali će u mnogima biti potrebno manje ljudi.

damir-dervisagic-rgb----agal4236.jpg
Ivan Điković Foto: Damir Dervišagić

- Na udaru su, pre svega, junior programeri, jer će manji broj ljudi pomoću AI moći da uradi isti posao. Slično važi i za prevodioce - produktivnost raste, ali broj potrebnih radnika opada. Manje ljudi biće potrebno i u novinarstvu i administraciji - kaže Điković.

Koje veštine razvijati

Rad sa AI alatima: Važno je razumeti kako AI funkcioniše i kako se koristi u poslu. Osnovna digitalna i AI pismenost postaje minimum.

Analitičko razmišljanje i rešavanje problema: AI daje odgovore, ali ne postavlja prava pitanja. Ljudi koji znaju da definišu problem i donesu odluku ostaju ključni.

Kreativnost i originalnost: Generisati sadržaj je lako, ali osmisliti dobru ideju koja se razlikuje je i dalje ljudska prednost.

Komunikacija i rad s ljudima: Pregovaranje, empatija, vođenje timova i rad s klijentima postaju još važniji jer su to oblasti gde AI ima ograničenja

S druge strane, dodaje, određene oblasti ostaju stabilne.

- Tehničke nauke, mašinsko inženjerstvo i elektroinženjerstvo, medicina, preduzetništvo, ali i fizički poslovi - to su oblasti bez kojih se ne može.

Razliku prave veštine, a ne diploma

Mnogi mladi danas se pitaju kojim putem da krenu kako bi ostali konkurentni. Tatjana Vidaković upozorava da je najveća greška tražiti siguran fakultet.

- Takvi više ne postoje. Razliku prave veštine, a ne diploma sama po sebi. Ključni pravci razvoja su razumevanje tehnologije, rad sa AI alatima, analitičko razmišljanje, kreativnost i dobra komunikacija s ljudima. Dakle, veštačka inteligencija neće uzeti posao svima, ali već menja i tek će menjati pravila igre. Karijere više neće biti linearne. Ljudi će više puta menjati uloge i oblasti rada, a oni koji se najbrže prilagođavaju prolaziće najbolje.