Svi strahuju od scenarija korone, ali kod hantavirusa važe skroz drugačija pravila! Šekler otkriva ključnu razliku: Evo kolike su šanse da se zarazite
Pojava hantavirusa na holandskom kruzeru "MV Hondius" izazvala je veliku pažnju javnosti nakon što je troje putnika preminulo, a vlasti Kanarskih ostrva odbile da dozvole pristajanje broda.
Iz "Batuta" saopštavaju da je u proteklih deset godina zabeleženo 127 slučajeva hantavirusnih infekcija u Srbiji.
Virusolog i mikrobiolog Milanko Šekler objasnio je kako se ovaj virus prenosi i zbog čega ne bi trebalo da budemo zabrinuti.
Troje putnika na kruzeru u Atlantskom okeanu preminulo je nakon sumnje na izbijanje hantavirusa, zvanično je saopštila Svetska zdravstvena organizacija.
Deo putnika je već evakuisan u Holandiju radi lečenja i izolacije.
Južnoafrički stručnjaci identifikovali su taj soj hantavirusa - u pitanju je najopasniji oblik koji može da se prenosi sa čoveka na čoveka, soj hantavirusa iz Anda.
Institut za javno zdravlje "Batut" saopštio je juče da su prirodni rezervoari ovih virusa glodari, dok se čovek najčešće inficira inhalacijom aerosola kontaminiranog izlučevinama zaraženih životinja.
Milanko Šekler, virusolog i mikrobiolog Veterinarskog instituta u Kraljevu, navodi da je vrlo ograničena mogućnost prenosa ovog virusa.
U okviru istog domaćinstva verovatnoća da se prenese iznosi tri odsto, dok raste u slučaju intimnog partnerskog odnosa na 17 odsto.
Pretpostavlja da je do prenosa hantavirusa na kruzeru došlo zbog dugotrajnog deljenja zajedničkog prostora, male kubikaže sa slabijom ventilacijom.
Takođe, Šekler ukazuje i na to da je par koji se prvi zarazio bio u Argentini i posmatrao ptice na velikoj deponiji, na kojima uvek ima glodara i nakon toga su se ukrcali nakruzer.
Šekler smatra da je slučaj sa holandskim kruzerom izazvao mnogo pažnje jer je reč o luksuznom kruzeru.
"Nije ovo jedini slučaj u istoriji sveta gde je hantavirus izazvao smrt čoveka, imali smo i 15 i 20 smrti, ali nije bio kruzer već zajednice ljudi, na frontu u rovovima", rekao je Šekler.
Infekcija se, kaže, završava sama od sebe. Zaraženi idu u karantin, koji traje dvostruko duže od perioda inkubacije, u ovom slučaju 45 dana.
Evo kako se bolest manifestuje:
1. Rana faza (Prvih 1 do 5 dana)
Simptomi su veoma slični gripu ili početku korone, zbog čega je dijagnostika u startu teška:
- Visoka temperatura i groznica
- Jaka glavobolja
- Bolovi u mišićima (naročito u velikim grupama mišića – butine, leđa, ramena)
- Vrtoglavica i mučnina
- Povraćanje i bol u stomaku (često može zavarati lekare da pomisle na upalu slepog creva)
2. Kasna faza (Kritični period)
Nakon 4 do 10 dana od prvih simptoma, stanje se naglo pogoršava jer virus napada pluća:
- Otežano disanje i kratak dah (pacijent ima osećaj kao da mu je "tesno u grudima" ili da mu je stavljen jastuk preko lica)
- Kašalj
- Nakupljanje tečnosti u plućima (edem)
- Pad krvnog pritiska i srčani problemi
Postoji i drugi oblik (HFRS)
Sojevi koji su češći u Evropi:
- Pored temperature, javljaju se bolovi u bubrezima i krvarenja u koži i sluzokoži.
- U teškim slučajevima dolazi do otkazivanja bubrega.
Važna napomena: Period inkubacije (vreme od kontakta sa virusom do pojave prvih simptoma) je dug i obično traje od 2 do 4 nedelje, mada može varirati od nekoliko dana pa sve do 45 dana.
(Kurir.rs/RTS)