Proizvođači uglja gnevni zbog prognoza britanskog guvernera
Foto: Thinkstock

Energetika

Proizvođači uglja gnevni zbog prognoza britanskog guvernera

Financial Times -
Upozorenje Marka Karnija o klimatskim promenama i krahu proizvođača fosilnih goriva izazvalo oštre reakcije „prozvane“ industrije

Mark Karni (Carney), nekadašnji funkcioner banke Goldman Saks, a sada guverner Banke Engleske (BoE), ili je dalekovidi vizionar, ili opasna budala.Takva su bila dijametralno suprotna reagovanja na Karnijevo upozorenje da će se investitori u fosilna goriva suočiti sa „potencijalno ogromnim“ gubicima ako odlučnije mere borbe protiv klimatskih promena učine bogate rezerve uglja, nafte i gasa neupotrebljivim kao gorivo.Zbog tog upozorenja u obraćanju predstavnicima najvećih osiguravajućih kuća u Londonu, Karni je postao najviši finansijski zvaničnik koji javno zastupa ideju da bi sredstva vezana za fosilna goriva mogla biti „nasukana“ usled nastojanja vlada da smanje globalno zagrevanje.Mogućnost da ta ideja, koju su dosad iznosili uglavnom stručnjaci za klimu i aktivisti za zaštitu životne sredine, postane tema glavnih aktera na finansijskoj sceni izazvala je oštro reagovanje Filipa Lamberta (Philip Lambert), osnivača savetničke kompanije „Lambert enerdži advajzori“ (Lambert Energy Advisory) iz Londona, koja je uključena u nekoliko sporazuma vezanih za naftu i gas.„Kako bi, zaboga, guverner jedne od najodgovornijih institucija u svetu mogao i da pomisli da će izvori iz kojih se globalno dobija ukupno 85 odsto energije odjednom biti odbačeni, i to u vreme sve veće potražnje za energijom i nepostojanja isplative alternative?“, rekao je Lambert u utorak.„On govori o stvarima koje bi imale nesagledive posledice“, kaže Lambert, dodajući da guverner Banke Engleske nije rekao šta bi to moglo da zameni fosilna goriva, niti je napomenuo da ugalj ima mnogo jači uticaj na klimu nego gas.Izražavajući mišljenje koje dele mnoge velike gasne kompanije, Lambert je ukazao da bi vlade koje će se u decembru sastati u Parizu da bi se dogovorile o novom klimatskom sporazumu pod pokroviteljstvom UN trebalo da se što pre preorijentišu na proizvodnju energije iz gasa umesto iz uglja, ako zaista žele da smanje emisiju ugljen-dioksida.„Karni očigledno nije uzeo u obzir tu činjenicu, jer ne samo da gasna industrija ne bi bila gurnuta u zapećak već bi udeo gasa u ukupnim izvorima energije bio veći nego danas“, dodaje on.Bendžamin Sporton (Benjamin Sporton), direktor Svetske asocijacije za ugalj (World Coal Association), takođe smatra da je Karnijevo upozorenje neubedljivo.„Moramo da gledamo šta se dešava u realnosti“, kaže on.Asocijacija smatra da broj elektrana na ugalj čija izgradnja se planira ili je već u toku širom sveta, posebno u Aziji, znači da će do 2030. godine globalna potražnja za ugljem verovatno porasti za dodatnih 1,8 milijardi tona.Ipak, rasprava o „nasukanim“ sredstvima već je izazvala pažnju rukovodilaca nekih od najvećih kompanija u sektoru fosilnih goriva.Kompanija „Rojal dač šel“ (Royal Dutch Shell) već je objavila dokument u kom svojim investitorima objašnjava zbog čega veruje da je tvrdnja o mogućem blokiranju sredstava u tom sektoru besmislena, imajući u vidu obim globalne potražnje za naftom i gasom koji ova kompanija proizvodi.Proizvođač uglja „BHP Biliton“ (BHP Billiton) objavio je, nekoliko sati pre Karnijevog govora, izveštaj u kojem se vidi da bi imovina kompanija vezana za rudne resurse mogla da izgubi i do pet odsto vrednosti ako vlade odluče da podignu cenu emisije ugljen-dioksida na 80 dolara po toni CO2. Ali, prihodi bi ipak trebalo da se udvostruče do 2030. godine, čak i ako vlade preduzmu oštrije mere protiv globalnog zagrevanja, tvrdi kompanija.Portparol rivalske kompanije „Rio Tinto“ izjavio je u sredu da kompanija prepoznaje potrebu da deluje protiv klimatskih promena, ali da bi tome trebalo da doprinesu i potrošači.„Biće potrebni nagodbe i kompromisi svih strana i saradnja duž celog lanca vrednosti ukoliko želimo da postignemo ravnotežu između izazova koje postavljaju klimatske promene i potreba svetskog ekonomskog rasta i potražnje za energijom, posebno u ekonomijama u usponu“, kaže on.Jedan broj investitora, međutim, podržava Karnijev poziv da se poveća transparentnost kada je reč o poslovnim rizicima u slučaju nagle promene vrednosti aktive vezane za fosilna goriva, ukoliko se uvođenje mera za smanjenje klimatskih promena ubrza posle samita u Parizu ili ako se naglo postigne veliki tehnološki napredak na polju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.„Pozdravljamo njegovo zalaganje za postojaniju i pouzdaniju transparentnost u vezi sa emisijom ugljen-dioksida koja će investitorima omogućiti da donose bolje procene rizika koji bi klimatske promene mogle da znače za njihove portfolije“, izjavila je Stefani Fajfer (Stephanie Pfeifer), glavni izvršni rukovodilac grupacije institucionalnih investitora koja se bavi klimatskim promenama.Elis Garton (Alice Garton) iz organizacije „Klajent Ert“ (ClientEarth), koja okuplja pravnike koji se bave zaštitom životne sredine, kaže da postoji još jedan razlog zbog kojeg bi investitori trebalo da poslušaju Karnija i obrate pažnju na izveštaj Banke Engleske, objavljen u isto vreme kad i Karnijev govor, o potencijalnim rizicima od klimatskih promena koji bi mogli da pogode sektor osiguranja.„Razlozi da se sudski gone oni koji zanemaruju opasnost od klimatskih promena postaju sve jači“, kaže ona. „Ako rukovodioci ne budu u stanju da upravljaju rizicima i iskoriste mogućnosti koje se otvaraju u uslovima klimatskih promena, oni lično bi mogli biti smatrani odgovornim za gubitke koje bi njihova kompanija pretrpela u budućnosti.“Pilita Clark - London

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track