"Kritika opozicije treba da bude konstruktivna" Đurić i Matić o podelama u blokaderskim krugovima
Dane za nama obeležila je diplomatska ofanziva Srbije u Briselu, gde je predstavljen događaj "Reformski zamah u Srbiji", uz poruku da zemlja nastavlja reformski proces i ostaje na evropskom putu kao strateškom opredeljenju, ali da se rezultati moraju meriti konkretnim reformama, a ne političkim pritiscima.
U međuvremenu, počinje i vanredna sednica Skupštine sa 18 tačaka dnevnog reda, među kojima su izmene zakona o finansiranju političkih aktivnosti, predlog zakona o roditelju-negovatelju, kao i propisi iz oblasti oružja, sporta, zaštite životne sredine i Ustavnog suda.
S druge strane, u opozicionim i blokaderskim krugovima sve su vidljivije podele - od odnosa prema izborima i vođstvu protesta, do međusobnih optužbi i političkih razmimoilaženja.
Više o ovoj temi, za emisiju "Redakcija", govorili su Marko Matić, Centar za odgovorne medije i Ljubomir Đurić, potpredsednik Centra za nacionalnu istoriju.
- Iako je posao opozicije da kritikuje vlast, ta kritika mora biti konstruktivna i usmerena ka unapređenju javnog interesa, a ne radi samog kritikovanja. Kada se pojedine primedbe poklope sa preporukama ODIHR-a, pa se one u praksi delimično prihvate, a opozicija zatim odustaje od učešća u tim procesima, to se može tumačiti kao pokušaj skupljanja političkih poena, što građani prepoznaju i što može uticati na njihov izborni rezultat - rekao je Matić.
Promene u načinu finansiranja izbornih lista
Naveo je da izmene zakona donose nova pravila u finansiranju političkih aktera, posebno u delu koji se odnosi na početna sredstva za nove učesnike na izborima, uz određene razlike u odnosu na dosadašnju praksu.
- Kada je reč o izmenama Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, važno je istaći da ona nisu savršena i da postoje određeni nedostaci. Jedna od ključnih promena jeste ukidanje izbornog jemstva za nove političke aktere, odnosno liste koje nisu parlamentarne stranke. Time se omogućava da nove izborne liste već od prikupljanja potpisa dobiju sredstva iz budžeta, dok je ranije postojala obaveza polaganja jemstva i njegova eventualna refundacija ako ne pređu izborni prag - kaže on.
Đurić je ocenio da izbori mogu predstavljati jedno od mogućih rešenja postojeće situacije, ali bez garancije ishoda, uz napomenu da u političkom odlučivanju birača često presudniju ulogu imaju podeljene političke pozicije nego konkretni programi i akteri.
- Teško je unapred reći šta je najpotrebnije rešenje, ali izbori se mogu posmatrati kao potencijalni način za izlazak iz postojeće situacije, iako to nije sigurno i predstavlja samo mogućnost, a ne garanciju. U javnosti se sve više govori o političkim akterima i programima, ali ostaje utisak da to često nije presudno u odlučivanju birača, već da dominira podela na "za" i "protiv" vlasti - naveo je.
- Kada je reč o opoziciji, situacija je dodatno složena pojavom novih političkih aktera, uz postojeću parlamentarnu opoziciju, što otvara pitanje njihovog međusobnog odnosa i strategije. U tom kontekstu se razmatra i da li bi zajednički nastup mogao biti najracionalnije rešenje, jer bi u suprotnom rascepkanost lista mogla dovesti do gubitka glasova ispod cenzusa i slabijeg ukupnog rezultata opozicije. U slučaju većeg broja odvojenih opozicionih lista deo glasova bi mogao da bude izgubljen, odnosno preraspodeljen kroz izborni sistem, što bi moglo da ide u korist najjačoj političkoj opciji - za emisiju "Redakcija", objasnio je Đurić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs